Istraživanjem koje je vodila znanstvenica Nacionalnog instituta za sport, ekspertizu i sportska postignuća (INSEP) Juliana Antero-Jacquemin obuhvaćeno je 2814 francuskih sportaša koji su sudjelovali u Olimpijskim igrama u razdoblju između 1912. i 2012.
"Kod tih je sportaša prosječno očekivana životna dob oko sedam godina dulja nego kod ostalog stanovništva", rekla je Antero-Jacquemin na predavanju održanom u utorak u Parizu.
Manji rizik od infarkta i moždanog udara
Od navedenih dodatnih sedam godina života "prosječno dvije su 'zaradili' zahvaljujući manjem riziku od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, primjerice infarkta i moždanog udara", rekla je znanstvenica. "Dodatne dvije dobili su zahvaljujući smanjenoj opasnosti od obolijevanja od raka, a još tri imaju zahvaljujući manjoj opasnosti od raznih preostalih razloga", među kojima su manja sklonost nesrećama i nezgodama.
Rezultati ove studije idu u prilog dosadašnjim znanstvenim zaključcima po kojima sportske aktivnosti, uključujući i one kojima se bave vrhunski sportaši, produljuju životni vijek.
Znanstvenici su još uvijek podijeljeni kada je posrijedi intenzitet fizičkih aktivnosti kojima se utječe na poboljšanje kvalitete življenja i na produljenje životnoga vijeka pojedinca.
Ni svi sportovi nisu isti
Naime, treninzi elitnih sportaša su pet do deset puta zahtjevniji od vježbi prosječnog pojedinca, a njihova su česta posljedica ozljede i nesreće, podsjetila je Antero-Jacquemin. Način života vrhunskih sportaša je izniman, no nerijetko ga prati uzimanje doping sredstava s potencijalno jako lošim posljedicama, podsjetila je.
Nije nevažno ni kojim se sportom pojedini vrhunski sporaš ili sportašica bave. Dobrobit sportskih aktivnosti na njihovo zdravlje varira ovisno o izboru sporta. Biciklizam i trčanje, primjerice, nose manje dobrobiti u smanjenju opasnosti o razvoja kardiovaskularnih bolesti, no sportovi koji kombiniraju više vrsta fizičkih aktivnosti poput kolektivnih sportova i desetoboja nose i veću dobrobit organizmu.
