Jesensko računanje vremena zapravo je ono zimsko, no mnogi ga nazivaju jesensko jer se dešava krajem listopada, početkom studenog – znači u jesen. Općenito, postoji ljetno i zimsko ili proljetno i jesensko računanje vremena, a među članicama Europske unije postoji neslaganje oko toga koje bi trebalo biti ono ispravno i jedino. Mnogi se zalažu da upravo jesensko računanje vremena bude ono jedino, stalno s obzirom na to da ono započinje tako da u 3 sata u noći zapravo se kazaljka vraća na 2 sata te omogućuje dulje spavanje. Znanstvenici tvrde da takvo, jesensko računanje vremena, ima upravo manje negativnih posljedica na zdravlje.
Razlog zašto se jesensko računanje vremena mnogima ne sviđa jest što ono sa sobom donosi kraće trajanje dana jer Sunce ranije zalazi. Isto tako, vozači automobila, bicikla i mopeda trebaju imati upaljena dnevna svjetla cijelo vrijeme.
Jesensko računanje vremena traje do kraja mjeseca ožujka, a u tom je razdoblju i drugačija dnevna tarifa obračuna električne energije. Kada je na snazi jesensko računanje vremena, utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunava od 7 do 21 sati, a niža od 21 do 7h.
S obzirom na to da jesensko računanje vremena ima i svoje prednosti i nedostatke, još će se jedno vrijeme na razini Europe voditi polemika oko toga koje je ispravno i koje bi trebalo biti ono stalno.
