Trenutno nema dokaza koji bi pokazali da bi ovaj novootkriveni virus mogao predstavljati prijetnju ljudima, ali znanstvenici provode daljnja istraživanja.
Hantavirusi se obično nalaze u glodavcima i šire se na ljude putem čestica koje sadrže virus, a jedna varijanta ubija više od trećine onih koji se zaraze.
Još nije sigurno može li se ovaj virus tako lako proširiti na ljude
Skupina virusa može izazvati blage simptome nalik gripi, ali također i prekomjerno krvarenje i zatajenje bubrega.
Ovo otkriće došlo je nakon što je britanska vlada prošli tjedan upozorila da je najveća britanska ustanova za bolesti životinja, odgovorna za praćenje infekcija koje prenose životinje, prepuštena raspadanju, piše Daily Mail.
Detaljno opisujući novi virus u časopisu Virusi, istraživači, predvođeni dr. Sabrinom Weiss, voditeljicom javnog zdravstva u Centru za međunarodnu zdravstvenu zaštitu u Berlinu, primijetili su da šišmiši sa slobodnim repom pokrivaju "velike regije" subsaharske Afrike.
Naime, provest će se istraživanje među šišmišima u tom području kako bi se bolje razumio njihov sastav i je li moguće da se virus proširi na ljude.
Iako do sada nisu uočeni nikakvi slučajevi kod ljudi, istraživači kažu da hantavirus često izaziva opće simptome slične groznici pa ga je teško uočiti.
Kako bolest može utjecati na ljude ovisi o vrsti hantavirusa. "Sin" Nombre virusa, hantavirus, koji šire jelenski miševi u SAD-u, može ubiti jednog od tri čovjeka, dok Puumala virus — koji se obično povezuje s bankovnim krticama — ima stopu smrtnosti manju od jedne naprema 200.
Trenutačno nema mnogo dokaza koji bi upućivali na to da virus Kiwira predstavlja značajan problem i za šišmiše, pri čemu je za samo šest od 334 šišmiša iz Tanzanije i jedan od 49 šišmiša iz DRC-a utvrđeno da prenose bolest.
Međutim, istraživači su rekli: "Hantavirusna bolest često se manifestira kao febrilna bolest s nespecifičnim simptomima i može se lako previdjeti." Virusi se šire na ljude putem kontakta s urinom, izmetom i slinom zaražene životinje.
Znanstvenici su ovaj virus usporedili s Covidom
Chelsea Wood, docentica ekologije parazita na Sveučilištu Washington, govorila je o rizicima u National Geographicu: "Zastrašujuća stvar kod ovih zoonotskih virusa je da se proces prelijevanja događa cijelo vrijeme. Covid je sjajan primjer."
Ovo sve dolazi nakon što je otkriveno da je sjedište Agencije za zdravlje životinja i biljaka (APHA), mjesto zadano zaustavljanje infekcija koje se prenose životinjama, ostavljeno da propada do alarmantne mjere.
Odbor za javne račune parlamenta upozorio je da će popravak lokacije APHA, u blizini Weybridgea, Surrey, koštati do 3 milijarde funti u sljedećih 15 godina.
To je unatoč tome što je pandemija Covida pokazala koliko lako virus životinjskog porijekla može gurnuti svijet u kaos. APHA-ina lokacija u Weybridgeu primarna je znanstvena ustanova u UK-u za upravljanje prijetnjama životinjskih bolesti.
Zastupnica Meg Hillier, predsjednica Odbora za javne račune je rekla: "Ove su bolesti razorne za naše sustave proizvodnje hrane, gospodarstvo i, kada preskoče granicu vrste za ljude kao što je Covid učinio, za cijelo naše društvo."
U lipnju je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila izvješće o Covidu, rekavši da su šišmiši najvjerojatnije prenijeli virus na ljude.
Novo izvješće, nazvano Znanstvena savjetodavna skupina za podrijetlo novih patogena (SAGO), kaže da je zoonotsko podrijetlo najvjerojatnije objašnjenje za pojavu novog koronavirusa.
Prvi slučajevi kod ljudi prijavljeni su u prosincu 2019. u središnjem kineskom gradu Wuhanu. Međutim, u izvješću se navodi da niti izvorni životinjski izvor, posredni domaćin, niti trenutak kada je virus prešao na ljude, nisu identificirani. To je uglavnom zato što nedostaje mnogo podataka, navodi se u izvješću, osobito iz Kine.