Iako se ne slavi jednakom 'jačinom' kao Božić, Uskrs je najveći blagdan.
Ima niz običaja vezanih uz slavlje Kristova uskrsnuća, a mi ćemo nabrojati ona najvažnija i najrasprostranjenija, bez kojih nijedan Uskrs ne može proći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
- Bojenje jaja
Bojanje pisanica duboko je ukorijenjeno
u hrvatskoj tradiciji. Glinena jaja
pronađena su u grobovima starih naroda na našem prostoru,
prije dolaska Hrvata. Za bojanje pisanica, koristile su
se prirodne boje, najčešće crvena dobivena kuhanjem
ljuski crvenoga luka. Crne pisanice karakteristične su
za Međimurje. Boja se dobila od bobica bazge ili čađe.
Motivi na pisanicama radili su se struganjem iglama,
skalpelima ili nožićima. Koristio se i vosak, tako
da se na vrh pera ili tankoga drvenoga štapića
stavila kuglica voska, koji se rastalio na
plamenu svijeće. [36] Kada se završilo crtanje
voskom, jaje se stavilo u boju i kuhalo. Na kraju se
premazalo komadićem slanine radi sjaja. Razni su se
motivi crtali na pisanice, od kršćanskih, do biljnih i
životinjskih, a danas se na njima može naći sve i svašta
nevezano uz tradiciju. (Wikipedija)
- Tucanje jajima
Tucanje jajima jedan je od najstarijih uskrsnih običaja. U nekim tekstovima se navodi da se spominje još u 14. stoljeću u starom Zagrebu i okolici, a danas se prakticira u svim dijelovima Hrvatske. 'Borba jajima' drugi je naziv. Pobjednik je onaj čije jaje ostane neoštećeno nakon 'sudara' s jajem protivnika. Mogu se koristiti i obojana i neobojana jaja. - Uskrsne pjesme
Postoji mnogo crkvenih pjesama koje opjevavaju Isusovu muku, raspeće i uskrsnuće. Poznato je preko 100-ak skladbi koje se na misama pjevaju za vrijeme Korizme i na sam Uskrs, te Uskrsni ponedjeljak. - Razmjenjivanje pisanica
U skoro svim je područjima Hrvatske 'normalno' da nosite najljepše pisanice u goste, kao što i kod istih birate i uzimate njihovu najljepšu pisanicu. Istu biste trebali čuvati sve dok se ne pokvari. - Pečenje jaja sa šunkom (na žeravici)
Jedan već pomalo zaboravljen uskrsni običaj koji se prakticirao u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je paljenje krijesova, odnosno "vuzmenki" ili "vuzmica". Vatra se palila ispred crkve, klesanjem dvaju kamenova, a uslijedio bi blagoslov nakon kojeg bi muškarci palili svoj komad drveta i nosili blagoslovljenu vatru kućama. Cilj je bio da se vuzmica što dalje vidi, a u paljenju krijesa sudjelovala je cijela obitelj. Kad bi vatra dogorjela, na žeravici bi se pekla jaja sa šunkom, a nakon toga bi svi članovi išli na misu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa