Priča o zaboravljenim zagrebačkim kinima /

Ostala je samo nostalgija za nekim boljim vremenima: Ovo su gradska kina koja nisu uspjela preživjeti

Image
Foto: Facebook

Sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća u glavnom zagrebačkom gradu bilo je oko dvadesetak kina, no dosad je većina starih kina propala i zatvorila se. Kina tada nisu bila samo mjesto gdje su se gledali filmovi, već su se okupljali i zabavljali, prvi put odlazili na spojeve i upoznavali se sa svijetom odraslih. Kino Kustošija (jedino zagrebačko porno kino zatvoreno 2006. godine), kino Bratstvo, Dubrava (danas mesnica), kino Central u Petrinjskoj, kino Partizan na Kvatriću (danas skladište dućana), kino Trešnjevka, kino Trnje, kino Zagreb („najzagrebačkije od svih zagrebačkih kina“ zatvoreno je 2006. godine), kino Sloboda, Kinoteka (kino u koje su mlade djevojke, pod izlikom filma, rado odlazile, gdje su većinom zalazili vojnici jer je blizu bila kasarna), kino Radnički dom, kino Grič u Jurišićevoj... Sve su to kina koja su zauvijek zatvorila svoja vrata, a očigledno se isto piše i legendarnom Kinu Europi, čija je vijest o zatvaranju šokirala Zagrepčane ovaj vikend. Po kuloarima kruži priča da će nakon renovacije Kino Europa postati narodnjački klub... Neka od preživjelih kina su Tuškanac, nekadašnja streljana i okupljalište građana danas je mjesto koje zahvaljujući projektu „Filmski programi“ objedinjuje prikazivačku, predavačku, radioničku, posudbenu, distribucijsku, nakladničko-promotivnu i izložbenu djelatnost povezanu s filmskom kulturom. Tu su i KIC Art- Kino i kino Studentskog centra. Sve ih je manje. U ovu fotogaleriju skupili smo stare fotografije tih kultnih okupljališta koja su imala dušu, a tko je zalazio u njih, ima sreće što je bio dio tog ljepšeg vremena - Zaplovite u naš vremeplov klikom na 'SLJEDEĆA'

8.4.2019.
10:30
Facebook
VOYO logo

Kino Mosor

Prvotnu funkciju kino Mosor izgubilo je 1996., dolaskom multipleksa i trgovačkih centara te radikalnom proimjenom kinokulture. Većina Zagrepčana sjeća ga se iz razdoblja socijalističke Hrvatske, a kao pomalo zaboravljen gradski prostor u posljednjih se deset godina koristio za povremene kulturne priredbe i prigodna okupljanja građana, neafirmiranih umjetnika, učenika obližnjih škola, umirovljenika, navijača Dinama.

Jedan od simbola propale zagrebačke kinomreže oživio je 2008. kao , u kojem su sami korisnici kreirali program. Različite dobne skupine iz četvrti okupljale su se u dnevnom boravku kina,  osmislila je projekt Društvenog centra, Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića organizirala je kulturno-umjetničke, edukativne i druge društvene aktivnosti vezane uz djecu školskog uzrasta i njihove roditelje, dok se za glazbene programe, koncerte i probe mladih bendova brinula udruga Tur-bina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
3/11
rukomet
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike
Image
ELEGANCIJA I PRESTIŽ /

Kolekcije koje su ostavile trag: Ovi modeli s pariškog tjedna mode ostat će upamćeni

Još iz rubrike