Inflacija nas polako stiže, a cijene u Hrvatskoj više se teško mogu usporediti s onima od prije dvije godine. Osim što poskupljuju osnovne namirnice, neki proizvodi ipak su na popustu.
Međutim, sudeći prema raspravi na Redditu, čini se da je ekipa zaključila da neki trgovci ponekad znaju staviti i "lažni popust" na neke artikle.
'Dugo nisam vidio očitiji primjer'
"Koliko često vidite ovakve primjere lažnog snižavanja cijena? Dugo nisam vidio ovako očit primjer, inače uvijek debelo dignu cijenu, pa nakon mjesec dana stave na kao popust", pokrenuo je raspravu jedan korisnik na Redditu uz ovu fotografiju artikla.
"Popust se iskazuje na punu cijenu, to što su u zadnjih 30 dana imali veći popust od trenutnog ne bi trebalo biti problematično, pogotovo s obzirom na to da su u skladu sa zakonom tu cijenu i istaknuli", nadovezao se jedan korisnik, a drugi dodao:
"Cijena koja se primjenjuje tijekom posebnog oblika prodaje mora biti niža od najniže cijene istog proizvoda u razdoblju od 30 dana prije početka provedbe posebnog oblika prodaje… Mislio sam da se kao najniža cijena u prethodnih 30 dana ističe najniža redovna cijena. Ako se radi o apsolutno najnižoj cijeni, onda ovaj zakon i nema smisla. Dodatno, u zakonu stoji da nova cijena svakako mora biti niža od najniže u zadnjih 30 dana, što nema smisla ako se računaju i popusti, jer ovo sprječava trgovce da u idućih 30 dana stave manji popust na artikl?"
Na ovaj primjer treći je korisnik otkrio da jedna automehaničarska radionica uvijek ima ovakve akcije.
"Zašto bi to bilo lažno snižavanje? Jedna automehaničarska radionica stalno ima akcije, na više stvari ima akcije nego što nema. Pogledaj po drugim trgovinama koliko su tepisi, za svoj auto nisam nalazio ispod nekih 250 kuna.
Pogledaj i vani koliko koštaju, možda imaju negdje jeftinije. Uzeo sam amortizere, tamo dva za cijenu jednog kod nas. U jednim autodijelovima bi me s maksimalnim popustom, koji su mogli dati (i koji ne daju inače baš lako), koštali 150 kuna skuplje nego vani… S obzirom na to da su vani bili 350 kuna komad, 150 kuna je velika razlika", savjetovao je.
Dotaknuli su se i primjera s HEP-om
Mnogi su se zbog ovoga primjera pitali gdje je udruga za zaštitu potrošača.
"Uvijek me zanimalo gdje je zaštita potrošača uopće u 90% takvih slučajeva", komentirao je jedan, a drugi se nadovezao na cijene struje i HEP.
"Negdje sam čitao odgovor neke kao fol ustanove koja se bavi rješavanjem sporova od HEP-a. Kad imaš žalbu na njih, njima napišeš što i kako… I sad se njima tako javi udruga za zaštitu potrošača sa spikom da se plaća 60 kuna ako te opomenu da će ti isključiti struju, ti u međuvremenu platiš i sad ti svejedno moraš platiti tih 60 kuna - jer HEP obustavlja pokušaj isključivanja struje.
Udruga im se žali na to, ovi iz te kao fol ustanove, udruge, firme, odgovore sa sedam, osam stranica očitovanja. Ništa pametnog nisu rekli i samo te odje*, ali da je sve u skladu sa zakonom i pravilnicima HEP-a, s kojima si trebao biti prethodno upoznat", podijelio je svoj primjer jedan korisnik na Redditu.
