Ekomuzej koncipiran je kao putovanje kroz koje posjetitelji istinski mogu doživjeti identitet i baštinu mjesta, način života i kulturu, te tako održati živim duh lokalne zajednice i prenijeti ga široj javnosti. Povijesno gledano, ideju ekomuzeja razvili su francuski muzeolozi Georges Henri Rivière i Hugues de Varine 1971. godine, sa željom da stvore novi način interpretiranja i prezentiranja kulturne baštine. U tom smislu, prefiks eko u ovom se kontekstu ne oslanja primarno na ekologiju, nego se prvenstveno odnosi na cjeloviti, holistički pristup postave i organizacije ovog relativno novog tipa muzeja.
Samim time, osnovna razlika između ekomuzeja i tradicionalnih muzeja je u organizacijsku pristupu i krajnjem cilju – kod tradicionalnog muzeja naglasak na instituciju ili zgradu u kojoj se predstavlja umjetnička ili znanstvena zbirka s ciljem očuvanja i edukacije, ekomuzej je mjesto koje objedinjuje raznovrsne i multidisciplinarne eksponate koji predstavljaju identitet i kulturnu baštinu lokalne zajednice i namijenjen je razvoju te zajednice i očuvanju njihovog povijesnog i kulturnog identiteta.
VIDEO: Denis Perčić
Ključno je participiranje lokalne zajednice
Još jedna razlika je i u tome što razvoj ekomuzeja potiče sudjelovanje lokalnog stanovništva i usmjeren je na dobrobit i razvoj te lokalne zajednice te njegovanje specifičnosti njihove autentične, lokalne povijesti. To znači da u razvoju jednog ekomuzeja moraju biti i uključeni ne samo stručnjaci, nego i „obični“ ljudi koji čine tu zajednicu.
Tijekom godina, ekomuzej je postao esencijalni način predstavljanja lokalne kulture, baštine pa je u ovim pedesetak godina, prema podacima s Wikipedije, aktivno oko 300 ekomuzeja, s time da je njih 200-tinjak otvoreno u Europi, uglavnom u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Poljskoj, Češkoj i Turskoj. U globalnim okvirima, ekomuzeji postaju sve popularniji u zemljama kao što su Kina, Tajvan, Japan, Tajland, Vijetnam i Kambodža.
Inovativno predstavljanje kulturne i prirodne baštine
FOTO: Denis Perčić
Kada pak govorimo o Hrvatskoj, koncept ekomuzeja kao inovativnog i atraktivnog pristupa očuvanja kulturne baštine prepoznala je Turistička zajednica Međimurske županije, koja je u okviru razvoja kontinentalnog i lokalnog turizma pokrenula je organizaciju „Ekomuzej Međimurje malo“ koji okuplja 14 lokaliteta na kojima se može upoznati materijalna i nematerijalna kulturna i prirodna baština Međimurja, smještenih diljem županije. Središnji dio ove lijepe priče je Centar za posjetitelje smješten u Čakovcu, čija je zadaća ponuditi sve informacije i potiče ih da sami istraže sve kulturne ljepote i posebnosti ove regije.
Vodimo vas kroz najzanimljivije lokalitete u kojima možete doživjeti i iskusiti lokalnu baštinu od njezinih samih začetaka, koja sežu u daleku povijest kao što je to „Arheološki park Nekropola“, preko atrakcija koja prenose prirodnu i znanstvenu baštinu kao što su „Med dvemi vodami u Križovcu“ te „Centar dr. Rudolfa Steinera“, pa sve do recentnijih postava koje približavaju način života Međimuraca unatrag nekoliko stotina godina. No, krenimo redom.
Jedan dan u životu mlinara
FOTO: Denis Perčić
U Žabniku, na rijeci Muri smješten je plutajući mlin, jedinstveni objekt ruralne graditeljske baštine s početka 20. stoljeća. U blizini je multimedijalni etnografski postav „Jen den v živleju mlinara Franca Žalara“ u kojem kroz 3D tehnologiju možete doživjeti jedan radni dan posljednjeg murskog mlinara. U blizini se nalazi i etno zbirka obitelji Trstenjak, dvije riječne skele i Skelarska kuća u kojoj se posjetitelji mogu upoznati s tehnologijom skelarstva.
Od ostalih sadržaja, tu su ribolovna staza, pješačko biciklistička i poučna šetnica, labirint ljubavi, ergela međimurskog konja te promatračnica ptica. Za upoznavanje s lokalnom gastronomijom pobrinut će se bistro Mlinarska kuća te seoski turizam Goričanec, što znači da je riječ o destinaciji koja sadrži sve potrebne sadržaje zanimljivi cjelodnevni izlet.
Gdje je rođen sveti Jeronim?
FOTO: Denis Perčić
U jednoj od najimpresivnih crkvi u Međimurju, Crkvi sv. Jeronima, čija povijest seže i 15. stoljeće, saznajte što povijest govori o Sv. Jeronimu, vrlo značajnom svecu i prevoditelja biblije na latinski jezik koji je, sudeći prema povijesnim dokumentima rođen u današnjoj Štrigovi, nekadašnjem rimskom Stridonu.
Crkva sv. Jeronima se nalazi na brežuljku ponad Štrigove i u samom središtu Međimurske vinske ceste, a u blizini je i vidikovac na Mađerkinom bregu kojeg se svakako isplati posjetiti i uživati u pogledu.
Rudarske priče
FOTO: Matthew Nelson
Možda toga niste bili svjesni, no rudarstvo je sve do sredine sedamdesetih godina imalo veliki utjecaj na sve aspekte života sjevernog Međimurja, a na temelju tog utjecaja nastao je grad Mursko Središće.
Kao podsjetnik i posveta rudarstvu, organiziran je multimedijalni postav "Cimper" koji posjetitelje upoznaje s poviješću rudarenja i teškim životom rudara u ovim krajevima. U blizini smještena su još dva centra koja pričaju zanimljive priče o industrijskoj baštini pa je tu mjesto Peklenica u kojoj je rekonstruirano prvo industrijsko naftno polje na svijetu, a u mjestu Selnica zbirka starodobnih vozila obitelji Šardi.
Međimurskoj prirodi s ljubavlju
FOTO: Denis Perčić
Posvećenost očuvanju prirode i njegovanju prirodne baštine rezultirao je stvaranjem centra za posjetitelje "Med dvemi vodami" u Križovcu. Ima li i Međimurje svog bakalara, zašto je bitno očuvati bregunice, tko su laporaši, o čemu pripovijeda legenda o dravskom vodenjaku, tek je dio pitanja na koje odgovore daje multimedijalni postav Centra.
U krugu centra "Med dvemi vodami" nalazi se i interpretacijska brvnara „Moj hrast Adam“ te dječje igralište Rječica. Uz prethodni dogovor Centar nudi zanimljive radionice te posjet rekonstruiranoj tradicijskoj kući „Matulov grunt“ u Frkanovcu.
Neimari pruge i obrta
FOTO: Arhiva TZMŽ
Jeste li znali da se najstarija željeznička pruga u Hrvatskoj nalazi u mjestu Dunjkovec u Međimurju? Na njoj su u svoje vrijeme radili brojni lokalni mještani, a to je zanimanje dobilo i svoj naziv - štrekari. Tako je u mjestu Dunjkovec uređena mala željeznička stanica kojoj je zbirka Štrekari, posvećena svim pružnim radnicima koji su gradili pruge diljem Hrvatske.
Samo tri kilometra dalje u mjestu Gornji Hrašćan nalazi se kovačnica obitelji Horvat. Ovaj biser obrtničkog nasljeđa očuvan je do zadnjeg detalja, a izvorni kovač gospodin Horvat s radošću demonstrira ovaj nekada nezaobilazni i cijenjeni obrt.
Gdje prošlost poprima novu dimenziju
FOTO: Denis Perčić
Za cjeloviti doživljaj nekadašnjeg načina života lokalnih stanovnika, neophodno je iskusiti nematerijalnu baštinu sadržanu u popevkama, plesu, legendama ovoga kraja te običajima u kojima je sadržan sam duh Međimurja.
Sve te tekovine povijesnog Međimurja u modernom interaktivnom Muzeju nematerijalne baštine „Riznica Međimurja” u okrilju revitalizirane fortifikacije Staroga grada Zrinskih, u kojem ćete doživjeti i priče o utamničenim turskim agama, neposlušnim kmetovima, vješticama te o razvoju fortifikacije i načinima njezine obrane. U palači dvorca nalazi se atraktivni zavičajni "Muzej Međimurja" s arheološkom, povijesnom, etnografskom i umjetničkom zbirkom, a tu su i bogata suvenirnica, caffe bar, restoran i vidikovac s pogledom na centar Čakovca. U ponudi Muzeja su različite edukativne radionice za djecu i odrasle.
Veliki um 20. stoljeća
Međimurje se izuzetno ponosi dr. Rudolfom Steinerom, globalno najpoznatija osoba rođene u ovom kraju. Velikan dr. Rudolf Steiner utemeljio je antropozofiju, waldorfsku pedagogiju, euritmiju, antropozofsku medicinu, organsku arhitekturu, antropozofsko oblikovanja govora, slikarstvo i kiparstvo te biodinamičku poljoprivredu. Na tragu njegove ostavštine, Centar dr. Rudolfa Steniera u Donjem Kraljevcu nalazi se u zgradi koja je i uređena u skladu s načelima organske arhitekture.
Postav Centra vodi nas kroz Steinerov životni put, a u dvoranama se održavaju predavanja i praktične radionice štajnerovih učenja, a pogotovo o bio dinamičkoj poljoprivredi. U blizini centra je originalna zgrada iz 19. stoljeća u kojoj je Steiner rođen i gdje je proveo svoje prve dane života. U ponudi centra su edukativne radionice za sve dobne skupine i posjet "Bohnecovom gruntu", tradicijskoj drvenoj kući s bogatom etnografskom zbirkom koja se nalazi u Donjem Hrašćanu.
Dravom zlato plovi
FOTO: Matthew Nelson
Bavljenje zlatarstvom snažno je utkano u ovu hrvatsku regiju, a vještinu ispiranja zlata iz Mure i Drave lokalni su stanovnici baštinili još iz doba Rimljana, koji su na ovim rijekama ispirali zlato. Svjedočanstva o tehnikama i vještinama ispiranja zlata u Međimurju sadržana su u "Centru zlatarenja u mjestu Donji Vidovec".
Posebna zanimljivost je to da rijeka Drava i danas daje najčišće zlato od svih rijeka u Europi, a predstavljanje ovog tradicijskog zanata može se doživjeti na obali rijeke Drave ili cjelodnevnom team building programu s plovidbom i aktivnostima na dravskim sprudovima.
Priče iz 2500 godine prije Krista
FOTO: Matthew Nelson
Vodimo vas u daleku prošlost, u završno pravovjesno razdoblje koje označava kraj jedne etape u razvoju naše civilizacije. Kako bi posjetitelji što bolje doživjeli taj period ljudske povijesti, organiziran je "Arheološki park Nekropola" pod tumulima u Goričnu, u neposrednoj blizini izvorne lokacije nekropole (groblja) iz željeznog doba.
Tu je i malo arheološko “nalazište” na kojem se posjetitelji mogu okušati kao “arheolozi” u sklopu edukativno-zabavne radionice pod stručnim vodstvom arheologa. U blizini Nekropole nalazi se izletnička točka kod jezera Šoderica s rekreacijskim sadržajima.
Kada sve ove spomenute sadržaje sagledamo u cjelini, vidimo da Međimurje nudi sveobuhvatan i nezaboravan doživljaj povijesnog, razvojnog, zanatskog, prirodnog i duhovnog identiteta ovoga kraja, pa tako predstavlja neprocjenjivi doprinos očuvanju kulture i baštine ne samo ove specifične regije, ali i ispravnom održivom razvoju kontinentalnog turizma naše zemlje.
Sadržaj je nastao u suradnji s partnerom TZ Međimurje u skladu s najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.
