Ako ste se zapitali kuda za vikend su išli svi ti ljudi, evo odgovora. Petak navečer u zagrebačkoj Tvornici kulture bio je u duhu reggae, rock i afričkog zvuka grupe Zoster iz Mostara. Iako je publika nastup dočekivala s ponešto skandiranja, vriskova i zvižduka, nakon treće "lažne uzbune", ekipa iz Zostera napokon je nakon nešto kašnjenja stala na pozornicu.
Dvosatni delirij u punoj Tvornici upotpunio je Zosterov novi album "Najgori", ali se bez trunke premišljanja može reći da ako je album najgori, sigurno da je "najgori od najboljih", a to potvrđuje i činjenica da je proglašen jednim od najboljih albuma u 2023. godini u regiji. Nije bilo teško primijetiti da je u publici bilo i poprilično mnogo Hercegovca, a da su vjerna publika, dokazuje i to da su svaku pjesmu uglas pjevali s frontmenom Mariom Knezovićem.
Prostor Tvornice bio je žestoko zadimljen i prije početka koncerta. Nastup su otvorili numerom "Mozak na pašu", a to je samo jedna od deset psihodeličnih stvari s novog albuma. Trenutak u kojem je prošla ta pjesma ne može se nazvati drugačijim od teške rejvčine jer su ljudi odjednom skakali posvuda, a dobro je tu poslužila i rasvjeta. Gotovo cijelu prvu pjesmu, rasvjeta je bendu bila iza leđa, što je izazvalo dodatnu uzbuđenost publike.
A o Knezovićevom plesu, mogle bi se pisati knjige. Autentični pokreti podsjećaju na scene iz filma Karate Kid ili nešto između znakovnog jezika stjuardese i iskusnog folkloraša. Apsolutno sve bilo je odmjereno, fancy, cool - svjetski. Odjek koji se povremeno pojavljuje tijekom pjesama utjeruje neku specifičnu energiju u kosti, koja svakako tjera na gibanje. Tako je i pjesma "Kuda idu svi ti ljudi" dala vjetar u leđa frontmenu da još jače zapleše, a tijekom pjesme jedva je nadglasao publiku.
Izveli su još neke od hitova poput "Sve u svoje vrijeme", "Policija", "Jesam ti rekao", "Imači kada", "Banana stejt", "Vrijeme će doći", "Čovjek zvani činjenica" i "Tadija" koji je, inače, izmišljeni lik, može se reći i protagonist mnogih pjesama. On je čovjek koji je izabrao biti najgora verzija sebe.
Trenuci koji će svakako ostati kao žig na papiru ovog koncerta su izvedba pjesme "Utopija" u kojoj Knezović koristi priliku iskoristiti poznati potez Freddyja Mercuryja da dodatno animira publiku za uzvraćanje pjeva koji izvede. Naravno, nije on to uspio napraviti prije publike jer je već dobio "sačekušu" i prije nego što je bilo vrijeme za išta pjevati. Na prvom taktu, već je glas publike počeo odzvanjati prostorom.
Zosterov, može se reći, evergreen "Ko je jamio", nikoga nije ostavio ravnodušnim. Ostaje pitanje je li taj poznati zvuk bio glavni razlog za potpuni kaos u publici ili su ruke i znojni pazusi bili u zraku zbog fenomenalnog teksta koji i nakon toliko godina od objave savršeno prikazuje današnju društvenu situaciju.
A psihodelični ton razbio je ugođaj pjesme "Bajna". Bilo je to zakašnjelo Valentinovo na mostarski način. Zagrljeni i žene i muškarci (većina s nekim alkoholnim pićem u ruci), tulili su uz ovu pjesmu, a u zraku nije nedostajalo ni bljeskalica ni upaljača. Treba pohvaliti publiku, koja je u koncertu uživala bez snimanja trenutaka mobitelima. Toga stvarno nije bilo puno.
Svoj čuveni Kimono Knezović odijeva za pjesmu "Čovjek želi da je ptica" i nastavlja svoju besprijekornu koreografiju, naravno, uz ovacije publike. Svirali su još nekoliko stvari prije samoga kraja i predstavljanja benda. Između ostalog, izveli su tada i pjesmu "Najgori" s istoimenog albuma. Nakon predstavljanja benda, Knezović bez instrumentalne pratnje pjeva prve stihove pjesme iz početaka Zostera, "Američki film", onda ga bend nastavlja pratiti, a publika koristi priliku za još jedan izljev energije da bi se grupa bar još neko vrijeme zadržala na pozornici.
Svirka bez bisa nije svirka, pa se vraćaju i izvode još nekoliko pjesama, od starijih do novijih. Najviše oduševljenja izaziva numera "Bezbolnim palicama", ali i "Plačeš".
Grupu Zoster i, između ostalog, svoga brata pjevača, došao je podržati i poznati glumac Slaven Knezović, a bilo je i još slavne ekipe, među kojom je u koncertu uživao i glumac Goran Bogdan.
Loše pivo i još gora ventilacija dvije su stvari za zamjeriti, a što se tiče benda, lijepe riječi i hvalospjev ne može i ne smije izostati. Dečki su stvoreni za velike bine. Doduše, sve se to gradilo godinama, tako da se iskustvo i čuje i osjeti. Ovakva se noć u Zagrebu mora ponoviti!
POGEDAJTE VIDEO: Letu Štuke oduševili mali zagrebački podrum: Svirka dostojna Arene, ali dozirana za najvjerniju publiku