Film Voda otkriva nam koja je najveća prijetnja današnjeg čovječanstva, problem globalne svjetske krize vodenih resursa.
VODA: ESENCIJA ŽIVOTA / FLOW: FOR THE LOVE OF WATER
Režija: Irena Salina Zemlja: SAD Trajanje: 93 min
Danas uvelike shvaćamo kako situacija sa vodom nije blistava i da već predstavlja veliki problem diljem svijeta, no nismo niti približno svjesni koliko je to zaista velik i kompleksan problem. A brojke su već sada porazne.
Naime, više od dva milijuna ljudi godišnje umire u svijetu zbog zagađenosti ili nedostatka vode, a većina njih su djeca mlađa od pet godina.
O bolestima se i ne vodi evidencija pa se tako u SAD smatra da godišnje od tih bolesti, povezanih s vodom, oboli između 500.000 i 7.000.000 ljudi. To nije problem samo nerazvijenih i siromašnih zemalja, jer voda predstavlja krvotok cjelokupnog planeta i u biti povezuje cijeli planet u jedan živi organizam. Zbog toga se zagađivanje vode bilo gdje u svijetu tiče i svih nas ostalih. A tu je situacija, nakon uvođenja kemije u poljoprivredu (tj. industrijalizacije iste) gotovo tragična.
Zbog velike uporabe pesticida plodnost tla je u padu diljem EU, a peto godišnja istraživanje Seine u Francuskoj pokazuje kako ribe mijenjaju spol tj. većinom su ženke. U Texasu pak toksikolozi nalaze visoke razine prozaca u tkivu svake ispitane ribe, a industrijski otrovi rasprostiru se kroz sve vodotokove i oceane i nađeni su u tuljanima, kitovima, polarnim medvjedima, pa čak i u majčinom mlijeku Inuita.
Sve se to događa zato jer danas u industrijskoj poljoprivredi trošimo 5 do 10 puta više vode za istu količinu hrane nego prije industrijalizacije, a 70% ukupne potrošnje vode odnosi se na tu poljoprivredu, 20% na ostatak industrije, a 10% na osobnu uporabu.
Na cijelu tu količinu industrijskog zagađenja nadovezuje se nebriga vladinih organizacija prema pretjeranom iskorištavanju vode od strane velikih korporacija i prema upravljanju vlastitim resursima u pojedinim zemljama. Uz to, čak i Svjetska banka ima svoju ulogu jer je npr. bolivijsku vladu prisilila na privatizaciju vode zaprijetivši ukidanjem financijske pomoći 1997g, što je dovelo do demonstracija, pa čak i fizičkih obračuna u LaPazu i Cochabambi, što se smatra prvim ratom za vodu, koji su u ovom slučaju vodili bolivijska vojska i policija protiv vlastitoga naroda (2007g bolivijska vlada je prekinula ugovor sa Bechtelom i vratila vodoprivredu ljudima).
Diljem svijeta, od Južne Afrike, Indije, Tajlanda pa sve do SAD-a zabilježeni su katastrofalni učinci privatizacije vodoprivrede te je svugdje došlo do istog rezultata – uskraćivanja slobodnog pristupa vodi, pretjeranog iscrpljivanja izvora i ostavljanja industrijskog otpada lokalnim zajednicama.
Istovremeno, svjetska organizacija za upravljanje vodnim resursima – WWC (World water council), osnovana 1997g, nalazi se pod direktnom kontrolom istih korporacija koje diljem svijeta iskorištavaju i ostvaruju ogromne profite na pretjeranom iscrpljivanju vodnih resursa. Na taj način, nastoje vodu i politiku vodoprivrede svesti isključivo na tržišna načela, te pretvoriti vodu u običnu robu.
U filmu se također prikazuje nepriličnost rješavanja problema zaliha vode putem velikih brana i akumulacijskih jezera, koje potiče Svjetska banka, jer stvaraju više problema nego što donose koristi. O raseljavanju lokalnih zajednica i da ne govorimo. Na kraju, ta ista voda ne dolazi do onih zbog kojih su te brane i jezera napravljena.
Iz filma se jasno vidi da se rješenje problema vode nalazi većinom u solidarnosti, razumijevanju i znanju lokalnih zajednica o upravljanju vodom.
Najviše od svega, bitno je shvaćanje vode kao javnog dobra, a privatizacija ne smije i ne može biti rješenje ni u jednom pogledu.
Mi u Hrvatskoj bi ovo morali ozbiljno shvatiti, kako ne bi morali izlaziti na ulice kao u nekim zemljama svijeta ( Tajland, Meksiko, Ekvador, Argentina itd). Ozbiljnost ovog upozorenja možemo potkrijepiti i činjenicom da je vodoprivreda u ovome trenutku, treća industrijska grana u svijetu iza nafte i elektroprivrede. Velike svjetske korporacije nemaju namjeru prepustiti upravljanje vodnim resursima narodu i vladama.
Dobitnici: Mirna Strilić Maja Kamenar
Dobitnici će biti na popisu.
