Trenutno na svijetu živi 7.7 milijardi ljudi, a vjeruje se da će se taj broj do 2050. popeti na 10 milijardi te da će nastaviti rasti. Znanstvenici s Harvarda tvrde kako su otkrili ključ održivosti, dijetu koja bi trebala nahraniti 10 milijardi ljudi i pritom spasiti planet, piše BBC.
Pitanje održivosti nešto je što znanstvenike muči već desetljećima. Broj ljudi na svijetu raste, a resursa je sve manje ili su ograničeni.
Planetarna dijeta
"Planetarna dijeta" trebala bi riješiti ovaj problem, a za one koji strahuju da bi ona bila restriktivno vrlo neugodna, imamo dobre vijesti - ova dijeta ne podrazumijeva baš totalnu zabranu mesa i mliječnih proizvoda. Ipak, zahtijeva veliku promjenu u kompletu namirnica koje stavljamo na svoje tanjure.
Naime, ako svaki dan konzumirate meso, mogli biste proći kroz teži period. Crveno meso po planu znastveniika trebali biste jesti najviše jednom tjedno, piletinu i ribu nešto više, no najviše proteina trebali biste unositi iz povrća. Istraživači preporučuju svakodnevnu konzumaciju orašastih plodova i grahorica.
Voće i povrće trebaju zauzimati polovicu tanjura
Snažno se preporučuje konzumacija voća i povrća koje bi trebalo zauzeti polovicu svakog tanjura.
Kako to izgleda u praksi i na tanjuru? Ovo su dnevne količine:
1. 50 grama orašastih plodova
2. 75 grama grahorica
3. 28 grama ribe
4. 13 grama jaja (jedno i pol tjedno)
5. 14 grama crvenog ili 29 grama bijelog mesa
6. Ugljikohidrati - kruh ili riža 232 grama ili 50 grama povrća koje sadrži škrob
7. 250 grama mliječnih proizvoda
8. 300 grama povrća i 200 grama voća
Uz ovo, dopušteno je pojesti 31 gram šećera dnevno i otprilike 50 grama ulja poput onog maslinovog, bučinog...
U tablici koju je objavio BBC možete vidjeti kako vaše prehrambene preferencije utječu na okoliš.
Nema gladovanja, samo zdravo hranjenje
Profesor Walter Wilet ima odgovor za one koji strahuju da je ovakva prehrana "tužna". "Postoje bezbroj mogućnosti i varijacija. Ovdje se ne radi o gladovanju, već o zdravom hranjenju koje je fleksibilno i u kojem se može uživati", rekao je Willet.
Ovaj bi plan zahtijevao promjenu prehrane u gotovo svakom kutku svijeta. Europa i Sjeverna Amerike morale bi drastično smanjiti konzumaciju crvenog mesa, dok bi istočna Azija morala smanjiti konzumaciju ribe, a Afrika količinu pojedenog škrobnog povrća.
Ako se detaljnije pogleda utjecaj koji pojedine namirnice imaju na okoliš, vidljivo je kako upravo meso i mliječni proizvodi spadaju u faktore koji nanose ogromnu štetu. Plinovi koje ispušta stoka koju uzgajamo za hranu iznose između 14.5 i 18 posto emisije plinova koji dolaze od ljudske ruke.
Trošimo ogromnu količinu svježe vode
Poljoprivreda je također značajan izvor onečišćenja zbog amonijaka koji se koristi na farmama. Proizvodnjom hrane, odnosno navodnjavanjem, troši se 70 posto zaliha svježe vode.
Znanstvenici kreću u akciju
Na ovoj je ideji radilo ukupno 37 znanstvenika diljem svijeta, od stručnjaka za klimatske promjene do nutricionista. Dvije godine slagali su dijetu koja je sada objavljena u Lancetu, a sada je plan s ovim zaključcima obratiti se vladama svijeta i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Mogao bi to biti prvi korak prema prehrambenoj revoluciji.
