Zahvaljujuci znanstvenom istrazivanju koje dalo prvi empirijski dokaz o promjena u mozgu povezanih s ljubavi, sada smo korak blize otkrivanju sto je ljubav zapravo.
Tim istrazivaca sa sveucilista u Kini i New Yorku je pomocu magnetne rezonance pratio fizicke ucinke ljubavi na mozak te je sastavio "ljubavnu mapu" ljudskog uma.
Studija je pokazala da je nekoliko podrucja mozga pokazivalo povecanu aktivnost kod onih koji su bili zaljubljeni, ukljucujuci dijelove mozga povezane s nagradivanjem i motivacijom.
Istrazivaci tvrde njihovi rezultati rasvijetljavaju "temeljne mehanizme romanticne ljubavi", te ce utrti put za skeniranje mozga koji bi moglo sluziti i kao "test ljubavi".
Znanstvenici su promatrali 100 studenata sa Sveucilista u Chongqingu na jugozapadu Kine, koji su bili podijeljeni u tri skupine s obzirom na status njihovog odnosa: skupina "u ljubavi", sastavljena od onih koji su u vrijeme promatranja bili zaljubljeni i u vezi; grupu "zavrsila ljubav" cinili su oni koji su nedavno prekinuli vezu; a u "single" skupini bili su oni koji nikada nisu bili u vezi.
Sudionicima je receno da ne misle nista dok su njihovi mozgovi skenirani, tako da znanstvenici mogu pratiti razlike izmedu mozga studenata u sve tri skupine.
Oni iz kategorije "u ljubavi" pokazali su povecanu aktivnost u nekoliko podrucja mozga, ukljucujuci i dijelove koji se bave nagradivanjem, motivacijom i regulacijom osjecaja, kao i u mrezi socijalne spoznaje.
Za grupu "u ljubavi" kolicina aktivnosti u nekim dijelovima mozga bila je u pozitivnoj korelaciji s trajanjem veze.
Za "zavrsila ljubav" grupu, one koji vise nisu bili u ljubavi, u tim podrucjima mozga otkrivena je manja kolicina aktivnosti.
Istrazivaci tvrde da je njihovo istrazivanje, pod nazivom Promjene u mozgu uslijed ljubavi: studija funkcionalnom magnetskom rezonancom u mirovanju, uspjesno pruzilo "prvi empirijski dokaz o promjenama funkcionalne arhitekture mozga povezanih s ljubavi".
Kazu da su rezultati "istrazivanjem unutarnje aktivnost mozga rasvijetlili osnovne neurofizioloske mehanizme romanticne ljubavi".
Tim na celu s prof. Xiaochu Zhangom s Kineskog sveucilista znanosti i tehnologije u Hefei, istice da je u proslom stoljecu romanticna ljubav postala zanimljiva tema za znanstvenike, posebno psihologe.
Medutim, tek se posljednjih nekoliko desetljeca znanstveni interes okrenuo neuroloskim procesima romanticne ljubavi.
Profesor Zhang je rekao da do sada nije bilo poznato utjece li romanticna ljubav na funkcionalnu arhitekturu mozga.
Studiju, objavljenu u casopisu Frontiers in Human Neuroscience, zajednicki su proveli znanstvenici sa Sveucilista Southwest, Sveucilista znanosti i tehnologije u Kini, te iz Icahn Medicinskog fakulteta na Sinajskom brdu, New York.
