Čak 28 najbržih dana otkako se precizno mjeri vrijeme Zemljine rotacije, (od 1960.) bili su u 2020. te su dani bili milisekundama kraći od prosjeka. To nije osobito alarmantno – brzina rotacije planeta cijelo vrijeme varira, zbog niza razloga, od promjena atmosferskog tlaka, vjetrova, oceanskih struja i kretanja Zemljine jezgre, prenosi Science alert.
Prijestupna sekunda svakih godinu i pol
Ali te promjene su nezgodne za međunarodne mjeritelje vremena, koji koriste ultra precizne atomske satove za mjerenje Univerzalnog koordiniranog vremena (UTC) prema kojem svi postavljaju svoje satove. Kad astronomsko vrijeme, kojeg određuje vrijeme koje otrebno Zemlji da se jednom okrene oko vlastite osi (tj. Dan) odstupi od UTC-a za više od 0,4 sekunde, UTC se prilagođava. Dosad su se te prilagodbe sastojale u dodavanju "prestupne sekunde" godini krajem lipnja ili prosinca, vraćajući astronomsko vrijeme i atomsko vrijeme u skladu.
Te su prijestupne sekunde dodavane su jer, gledajući dugoročno, Zemljina rotacija usporava. Od 1972. godine znanstvenici dodaju prijestupne sekunde otprilike svaku godinu i pol. Posljednja je dodana 2016. godine, kada je na Silvestrovo u 23 sata, 59 minuta i 59 sekundi dodana dodatna "prijestupna sekunda".
Atomski sat će kaskati za astronomski vremenom
Međutim, zbog prošlogodišnjeg ubrzanja Zemljina okretanja znanstvenici prvi put govore o negativnoj prijestupnoj sekudni. Umjesto da dodaju, možda će trebati oduzeti sekundu. To je zato što je prosječna duljina dana 86.400 sekundi, ali astronomski će se dan 2021. u prosjeku kasni za 0,05 milisekunde. Tijekom godine to će dodati zaostatak od 19 milisekundi u atomskom vremenu.
"Sasvim je moguće da će biti potrebna negativna prijestupna sekunda ako se Zemljina rotacija nastavi ubrzavati, ali prerano je reći koliko je to vjerojatno", rekao je za The Telegraph fizičar Peter Whibberley iz Nacionalnog laboratorija za fiziku u Velikoj Britaniji "Postoje i međunarodne rasprave o budućnosti prijestupnih sekundi, a također je moguće da bi potreba za negativnom prijestupnom sekundom mogla potaknuti odluku da se prijestupne sekunde zauvijek okončaju."
Astronomski gledano, 2020. godina bila je već brža nego obično. Zemlja je oborila prethodni rekord za najkraći astronomski dan, postavljen 2005. godine, i to čak 28 puta.
Problemi za telekomonunikaciju
Prema NIST-u, prijestupne sekunde imaju svoje prednosti i nedostatke. Korisne su za sinkronizacije astronomskih promatranja s vremenom sata, ali mogu predstavljati gnjavažu za neke programe za bilježenje podataka i telekomunikacijsku infrastrukturu. Neki znanstvenici iz Međunarodne telekomunikacijske unije predložili su da se dozvoli da se jaz između astronomskog i atomskog vremena proširi sve dok ne bude potreban "prijestupni sat", koji bi minimalizirao poremećaj u telekomunikacijama. (Astronomi bi u međuvremenu morali izvršiti vlastite prilagodbe.)
Međunarodna služba rotacije i referentnih sustava Zemlje (IERS) u Parizu u Francuskoj odgovorna je za utvrđivanje je li potrebno dodavanje ili oduzimanje prestupne sekunde. Trenutno IERS ne pokazuje nove prijestupne sekunde predviđene za dodavanje, prema podacima Zemaljskog centra za orijentaciju.
