Brzina globalnog zatopljenje oceana ekvivalentna je eksploziji jedne atomske bombe u sekundi tijekom vremenskog razdoblja od 150 godina, tvrdi novo istraživanje, piše The Guardian.
Previđanje utjecaja globalnog zatopljenja
Više od 90 posto topline emisije stakleničkih plinova apsorbirali su oceani, a samo nekoliko postotka topline od ukupne količine je dovelo do zagrijavanja zraka, zemlje i topljenja ledenjaka. Količina energije koja je dodana oceanima pridonijela je podizanju razine mora i omogućila jači intenzitet uragana i tajfuna.
Većina topline pohranjena je u dubinama oceana, ali tamo su mjerenja počela tek u posljednjim desetljećima. Postojeće procjene ukupne topline koju su oceani apsorbirali protežu se sve do 1950. godine, dok novo istraživanje uključuje podatke sve do 1871. godine. Znanstvenici smatraju kako je razumijevanje promjena iz prošlosti zagrijavanja oceana ključno za predviđanje budućeg utjecaja globalnog zatopljenja.
Jednako eksploziji tri do šest atomskih bombi
Izračuni Guardiana pokazali su kako je prosječno zagrijavanje u tom 150-godišnjem razdoblju jednako eksploziji oko 1,5 atomskih bombi u sekundi, uzevši da je veličina atomske bombe poput one koja je bila bačena na Hirošimu. Međutim, zagrijavanje se ubrzalo tijekom tog vremena kako je dolazilo do porasta emisije ugljičnog dioksida i sada je ekvivalentna eksploziji tri do šest atomskih bombi u sekundi.
"Trudim se da ne radim ovu vrstu proračuna, jednostavno zato što ih smatram zabrinjavajućima", izjavila je profesorica Laure Zanna s Oxforda koja je predvodila novo istraživanje. "Inače, nastojimo usporediti zagrijavanje mora s potrošnjom energije kako bismo je učinili manje zastrašujućom."
Dodala je: "Ali, očito, proizvodimo višak energije od čega značajan dio završava u oceanu. U to nema sumnje!"
Podaci od 1871. godine
Ukupna količina koju apsorbiraju oceani u proteklih 150 godina je ekvivalentna broju koji se dobije kada tisuću puta pomnožimo ukupnu potrošnju energije čovječanstva.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences" i kombiniralo je mjerenja temperature površine mora od 1871. godine koristeći računalne modele cirkulacije oceana.
"Naš pristup je jednak 'bojenju' različitih dijelova oceana s različitim bojama i monitoringu širenja u prostoru tijekom vremena. Ako znamo kakva je bila anomalija temperature površine mora u sjevernoatlanskom oceanu 1871. godine, onda možemo shvatiti kako će to pridonijeti zagrijavanju recimo u dubinama Indijskom oceana 2018. godine", izjavio je profesor Samar Khatiwala s Oxforda.
Fizičko širenje vode
Podizanje razine mora spada u neke od najopasnijih dugoročnih posljedica globalnog zatopljenja koje prijeti milijardama ljudi koji žive u obalnim gradovima, a predviđanje podizanja razine mora je ključno za obranu. Otapanje leda na Grenlandu i drugdje će biti dio razloga podizanja razine mora, ali još jedan važan čimbenik je i fizičko širenje vode kako postaje sve toplije.
Međutim, mora se ne zagrijavaju jednako kao i oceanske struje koje prenose toplinu diljem svijeta. Rekonstrukcija količine topline koju su apsorbirali oceani u proteklih 150 godina je važna jer pruža osnovu istraživanja. Na primjer, tim je utvrdio da je u Atlantiku polovica porasta razine mora koja je zabilježena od 1971. godine na niskim i srednjim geografskim širinama posljedica prenošenja topline oceanskim strujama.
Buduća predviđanja
Ovim znanstvenim istraživanjem istraživači bi mogli bolje predvidjeti u budućnosti porast razine mora za različite regije.
"Buduće promjene u pomorskom transportu mogle bi imati ozbiljne posljedice za regionalni porast razine mora i rizik od poplavljivanja obale", rekli su istraživači. "Razumijevanje promjene u toplini oceana i uloga cirkulacije u oblikovanju uzoraka zagrijavanja ostaju ključni za predviđanje globalnih i regionalnih klimatskih promjena i porasta razine mora."
Brzina zagrijavanja oceana
"Stopa grijanja oceana povećala se kako se globalno zagrijavanje ubrzalo, a vrijednost je negdje između otprilike tri do šest bombi u Hirošimi u sekundi u posljednjih desetljeća, ovisno koji se skup podataka i koji vremenski okvir koristi. Ova nova studija procjenjuje brzinu zagrijavanja oceana na oko tri bombe u Hirošimi u sekundi za razdoblje od 1990. do 2015. godine, što je na donjoj strani drugih procjena", izjavila je Dana Nuccitelli, znanstvenica koja se bavi zaštitom okoliša.
