Sretni glodavci koji su dobili eksperimentalno cjepivo koje blokira djelovanje grelina, hormona povezanog s osjećajem gladi i apetitom, jeli su manje hrane i trošili više kalorija, nego oni necijepljeni. Cjepivo su testirali znanstvenici Sveučilišta Porto u Portugalu, predvođeni dr. Marianom Monteiro koja je rezultate ispitivanja podijelila s kolegama na godišnjem skupu svjetskih endokrinologa u Bostonu, u SAD-u.
Monteiro i suradnici u cjepivu su ''zakvačili'' grelin na nezarazne viruse s idejom da će, jednom kada ga unesu u organizam, obrambeni sustav miševa proizvesti protutijela protiv grelina i tako zakočiti njegovo djelovanje. I uspjeli su. Unutar 24 sata od prve doze, cijepljeni miševi su jeli 18 posto manje od onih u kontrolnoj grupi, a nakon zadnje, treće doze 50 posto manje, a pritom su trošili više kalorija.
Učinak je trajao dva mjeseca što je vrlo solidno razdoblje za miševe kojima je prosječan vijek 18 mjeseci. Ili, prevedeno na ljudske brojke - kod čovjeka bi učinak bi trajao četiri godine. Uz to, što je iznimno važno, nije bilo nikakvih negativnih nuspojava, što je znači veliku prednost pred gotovo svim dosadašnjim pokušajima farmaceutske industrije da pomogne u zaustavljanju epidemije debljine.
Svi lijekovi imaju neugodne popratne pojave, a arsenal je gotovo prazan otkako je jedan od njih povučen s tržišta zbog straha da povisuje rizik od srčanog i moždanog udara. Ipak, da se oni s viškom kilograma ne bi prerano veselili (a prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije to je oko 300 milijuna ljudi ili poprilično dug red za cijepljenje) pobrinuli su kolege koji s dosta kriticizma gledaju na istraživanje dr. Monteiro.
Smatraju da iako zvuči privlačno, u stvarnosti je cijela priča oko regulacije apetita, debljanja i mršavljenja, previše složena da bi se riješila cjepivom, piše Jutarnji list.
''Sumnjam da ćemo uspjeti razviti cjepivo koje će spriječiti debljanje'', rekao je za jedan zdravstveni portal dr. Pieter Cohen, internist s Harvarda.
Dr. Monteiro pak kaže kako treba još raditi da se utvrdi hoće li potiskivanje djelovanja grelina utjecati dugoročno na neke druge procese u tijelu jer taj hormon, osim u apetitu, ulogu ima i drugdje, primjerice u izgradnji kosti.
Vezani članak:
arti-201106130143006
