Oni su, naime, u odbačenim žaruljama pronašli jedinstvenu kombinaciju izotopa žive koja se obično dobiva u laboratoriju.

"Živa zarobljena u iskorištenoj CFL žarulji pokazuje neuobičajeno veliku podjelu tog elementa na različite izotope. Taj je uzorak potpuno različit od onoga kojeg smo promatrali u ranijim istraživanjima, osim ako ne govorimo o namjernom obogaćivanju izotopa", navodi za Forbes Lewis Larsen, jedan od istraživača koji je postavio ovu teoriju o nuklearnim reakcijama male energije (LENR), nazvanu Widom-Larsen teorija.

Promatrano kroz tu teoriju podaci o tim živinim izotopima ukazuju da bi se te nuklearne reakcije mogle zbivati na ekstremno niskom nivou u desecima milijuna kućanstava diljem svijeta - za vrijeme normalnog rada štedne žarulje.

'Istinski zelena i sigurna nuklearna energija'

LENR je, tvrdi ovaj znanstvenik, i sastavni dio pogona litijskih baterija kakve se koriste u mobitelima i nizu drugih aparata u svakodnevnoj uporabi.

"Odvedemo li ovo istraživanje korak dalje, mogli bi dokazati da je LENR istinski zelena i sigurna nuklearna energija", kaže Larsen.

Naime, nuklearna energija već se dugo pokušava izvući iz materijala koji nisu tako pogubni za ljude i okoliš poput urana i plutonija, koji emitiraju ubojitu radijaciju. Zato se okrenulo istraživanju niskoenergetskih nuklearnih reakcija nikla, vodika i bakra.