Jedna od najvećih blamaža koju si je Međuvladino vijeće o promjeni klime (IPCC) samo priredilo je tvrdnja da će se ledenjaci na Himalaji najvjerovatnije istopiti do 2035. godine. U procijeni se pogriješilo za 300 godina.
Skandal je izbio u prosincu kad su hakeri došli u posjed privatnih email poruka jednog od znanstvenika Vijeća, a koje su kasnije postavili na internet. Napad na rad Vijeća kulminirao je nakon summita o klimi u Kopenhagenu.
Predsjednik Vijeća Rajendra Pachauri se ispričao zbog pogrešnih navoda o godini kada će se istopiti ledenjaci na Himalaji.
Pallava Bagla, novinar koji piše za časopis Science kaže da je Pachauri i prije summita u Kopenhagenu bio informiran da je 2035. godina pogrešna te da se radi o pogrešci od 300 godina.
Pogreška potiče iz jednog izvještaja koji se temeljio na neobjavljenom istraživanju, a radilo se o inverziji brojeva u navedenoj godini - 2035. umjesto 2350. "Ova se pogreška mogla izbjeći da su se slijedile norme o objavljivanju znanstvenih tekstova, a koje uključuju i provjere koje rade kolege iz struke", tvrdi časopis Science a prenosi Deutsche Welle.
Nizozemac Richard Tol pak smatra da problem nisu norme, već izbor znanstvenika koji su radili na izvještaju. Tvrdi da u Vijeću UN-a sjede znanstvenici sličnog mišljenja, dok su onima koji razmišljaju drugačije vrata zatvorena.
Reformu Vijeća za klimu ne traži samo Tol. Mnogo je kritičara koji traže reforme, ali i onih koji smatraju da će ove najnovije pogreške u znatnoj mjeri naštetiti povjerenju u Vijeće.
Predsjednik Vijeća Pachauri je protiv toga jer, kako kaže, Vijeće je 2007. godine dobilo Nobelovu nagradu za mir i zadnjih 21-u godinu obavlja odličan posao.
Zagovornici Vijeća navode da su klimatske prognoze i modeli rada vrlo kompleksni. A borci za zaštitu prirode navode da otoci na Tihom oceanu nestaju, da su mnogo područja pogođena sušom i da se ledenjaci brzo tope. Tvrde da za to ne trebaju satelitske snimke, već da se sve vidi golim okom.
