Svake godine svježa voda pritječe u oceane u sve većem opsegu, ustanovio je tim znanstvenika, a pojavu povezuju sa sve češćim i ekstremnijim olujama, koje su posljedica globalnog zatopljenja.
Godine 2006. u svjetske je oceane dospjelo 18 posto više vode iz rijeka i zbog topljenja polarnog ledenog pokrivača nego 1994. godine. Godišnji porast vodenog priljeva iznosi 1,5 posto.
"To možda ne zvuči puno – 1,5 posto na godinu – ali nakon nekoliko desetljeća to je ogromna količina", kaže voditelj istraživanja prof. Jay Famiglietti, iz UC Irvine Earth Systema. Ističe da je svježa voda nužna za ljude i ekosustav, no kiša pada na krivim mjestima, iz sasvim pogrešnih razloga.
"Općenito govoreći, više je vode bolje. No, ovdje je nastao problem jer ne dobivaju svi više kiše, a onima na koje pade možda ne treba u tolikoj količini. Ono što sad vidimo je upravo ono što je predvidio Međunarodni panel o klimatskim promjenama – padaline su obilnije u tropima i arktičkom krugu, i to s jačim olujama. S druge strane, stotine milijuna ljudi živi u području s malo kiše i na rubu suše", rekao je prof. Famiglietti.
Topliji zrak nad oceanima uzrokuje brže isparavanje, što dovodi do stvaranja gušćih oblaka koji ispuštaju snažnije oluje nad kopnom. Kišnica zatim putuje rijekama s daleko većim vodostajem, a ciklus se potom ponavlja.
Za potrebe studije korišteni su satelitski podaci morske razine, padalina i isparavanja prikupljani tijekom 13 godina.
Prethodni članci:
arti-200909170406006 arti-201003110059006
