Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

IMPRESIVNO

U DŽUNGLI OTKRIVENI DREVNI GRADOVI MAJA: ‘Bili su nam ravno pred nosom, a sve do sada ih nismo našli… Ovdje su živjeli milijuni ljudi’

Zračno lasersko mapiranje otkrilo je tisuće struktura u džungli, što navodi na zaključak da je broj majanskih stanovnika bio više milijuna veći nego što se pretpostavljalo.

Korištenjem napredne tehnike zračnog mapiranja pomoću lasera (Lidar) znanstvenici su otkrili desetke tisuća do sad nepoznatih majanskih kuća, zgrada, obrambenih struktura i piramida u gustim džunglama regije Peten u Gvatemali, što sugerira da su na tome području živjeli milijuni ljudi za koje se nije znalo, piše Guardian.

Dobro organizirani masovni radovi

Otkrića uključuju i poljoprivredna polja i kanale za navodnjavanje industrijske veličine, a predstavio ih je u četvrtak savez američkih, europskih i guatemalanskih arheologa koji surađuju s guatemalanskom fondacijom za majansko naslijeđe i prirodu. Studija procjenjuje kako je u Majanskoj nizini moglo živjeti oko 10 milijuna ljudi, što znači da je bila potrebna ogromna proizvodnja hrane. “To je dva do tri puta više ljudi nego što se prije smatralo”, rekao je Marcello A. Canuto, profesor antropologije na Sveučilištu Tulane.

Znanstvenici su koristili tehniku mapiranja po imenu Lidar, koja koristi svjetlost pulsnog lasera koje se odbija od tla i otkriva konture skrivene ispod gustog raslinja. Pokazalo se da su Maje izmjenile zemljište u daleko većem području nego što se to ranije mislilo. Tako je u nekim područjima 95% zemlje bilo kultivirano.

“Njihova je zemljoradnja bila znatno intenzivnija i samim time je mogla hraniti puno više ljudi nego što smo to da sada mislili”, rekao je Francisco Estrrada-Belli, profesor asistent na Sveučilištu Tulane, dodavši da su drevne Maje djelomično isušivale močvarna područja koja se od onda više nisu smatrala vrijednim poljoprivrede.

Ekstenzivne obrambene ograde, sustavi upkopa i grudobrana kao i kanali za navodnjavanje sugeriraju postojanje visoko organizirane radne snage. “U ovome je sudjelovala država, jer vidimo da su se iskapali ogromni kanali koji su preusmjeravali prirodne riječne tokove”, rekao je Thomas Garrison, profesor asistent na koledžu Ithaca u New Yorku.

Džungla sakrila, ali i očuvala

Mapirano je 2100 četvornih kilometara koji znatno šire područje koje su Maje intenzivno zauzimale , a čija je kultura imala svoj procvat između 10. st. pr. Krista i 9. stoljeća. Njihovi preci još uvijek žive u tome području. Mapiranje je otkrilo oko 60.000 individualnih struktura, uklljučujući četiri velika ceremonijalna središta s trgovima i piramidama.

SKRIVEN U DŽUNGLI: Tinejdžer uz pomoć satelitskih snimki i astronomije pronašao izgubljeni grad drevne civilizacije

Otkrili i tvrđavu

Garrison je rekao kako je ove godine otišao na teren s Lidar podacima kako bi potražio jednu od otkrivenih cesti. “Pronašao sam je, ali da nije bilo Lidara i da nisam znao što je, prešao bi ravno preko nje, jer je džungla toliko gusta.” Dodao je da za razliku od nekih drugih drevnih struktura, čije su građevine, ceste i polja uništile sljedeće generacije poljoprivrednika, preko napuštenih majanskih polja i zgrada narasla je džungla, koja ih je istovremeno sakrila i očuvala. “Džungla, koja nam je dugo vremena otežavala otkrivanje, ustvari je obavila sjajan posao očuvanja ove kulture”, izjavio je Garrison.

Lidar je pronašao i dosad neotkrivenu građevinu za koju Garrison kaže kako “ne može biti išta drugo do majanske tvrđave”. “Radi se o citadeli na vrhu brda koja ima sustave opkopa i grudobrana… kada sam otišao tamo, neki su bili visoki i do devet metara”, rekao je. Na neki način, ove su se građevine skrivale ravno pred nosom. “Čim smo ih vidjeli osjećali smo se pomalo blesavo”, rekao je Canuto o Slikama nastalim Lidarom, “jer su to mjesta preko kojih smo svo vrijeme hodali”.

Povratak na Net.hr