Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zastrašujuće

TREĆI SVJETSKI RAT: Što bi se dogodilo ako bi na grad pala atomska bomba snage jednog megatona?

Znatiželja u vezi nuklearnog oružja iz nekog je razloga znatno porasla zadnjih par dana, pa su dečki s YouTube kanala AsapScience objavili video ispunjen brojnim fascinantnim informacijama o atomskom ratovanju.

SIGURNO NISTE ZAMIŠLJALI OVAKO NEŠTO: Pogledajte kako izgleda podzemna eksplozija atomske bombe

Na primjer, eksplozija bombe snage jednog megatona, što je dosta jaka bomba (80 puta jača od one bačene na Hirošimu), stvorila bi blijesak koji bi prouzročilo privremenu sljepoću kod ljudi udaljenih 21 km po danu, a noću čak kod ljudi udaljenih i do 85 km, piše IFLScience.

SIMULACIJA HIROŠIME: Pogledajte što bi bilo da na vaš grad padne atomska bomba

Bitno je koju boju nosite

Opekline prvog stupnja dobili bi ljudi na udaljenosti do 11km, drugog stupnja osobe na udaljenosti do 10 km, a opekline trećeg stupnja, koje bi potpuno uništile tkivo kože, dogodile bi se osobama na udaljenostima do 8 kilometara.

Opekline trećeg stupnja koje prekrivaju više od 24% tijela smrtonosne su ako se hitno ne pruži medicinska pomoć. Posljedice mogu varirati ovisno o odjeći. Uz debljinu i čvrstoću, bitna je i boja. Tako će svijetla odjeća reflektirati dio energije, dok će crna sve upiti.

atomska eksplozija u gradu
U slučaju eksplozije atomske bombe u gradu, buno bi ljudi poginulo zbog urušavanja zgradaFoto: estt/Thinkstock

Temperatura u središtu eksplozije u Hirošimi procijenjena je na 300.000°C, što je preko 300 puta više od temperature na kojoj se tijela kremiraju.

Eksplozija bombe snage jedan megaton bi na udaljenosti od 6 kilometara stvorila pritisak od 180 tona na zid jednokatne kuće, dok bi brzina vjetra bila oko 255 km/h. Na udaljenosti od jednog kilometra od eksplozije pritisak bi bio četiri puta veći, a vjetar bi udarao brzinom od 756 km/h.

Ljudsko bi tijelo moglo izdržati pritisak, no snažni bi vjetar rezultirao sudarima s brojnim letećim predmetima, te bi većina ljudi umrla od posljedica rušenja zgrada.

Nije svaka radijacija ista

Ako bi nekim slučajem preživjeli blijesak, opekline i rušenje zgrada, na red bi došla i radijacija. No nije sva radijacija štetna. Svakodnavno smo izloženi zračenju iz naših mobitela, ali ionizirajuće zračenje iz atomske bombe ima dovoljno energije da izbaci elektrone iz atoma.

Čak i ako se oporavite od radijacije, oko četvrtine pogođenih molekularnih veza u organizmu nikada se ne oporavi, što kao posljedicu može imati genetske mutacije i rak.

Sve u svemu, radi se o apsolutno zastrašujućem, ali istovremeno i jako zanimljivom oružju, čak i ako ne uzmete u obzir radioaktivne padaline, radijacijsku bolest i nuklearnu zimu.

Povratak na Net.hr