Kako bi izbjegli da na kraju uzgajaju nečje druge mlade, mužjaci se okreću agresivnosti i vokalnom paradiranju. Tako parovi kraljića koji pjevaju zajedno ostaju zajedno.
Ako se ženke pare izvan svog para, mužjaci iz vrsta koje iskazuju očinsku brigu moraju primijeniti strategiju kojom bi minimalizirali vjerojatnost da otac bude neka druga ptica. Ta ponašanja uključuju fizičku agresivnost prema uljezima te zajedničko pjevanje. To je korisno zato jer pomaže mužjacima signalizirati svoju predanost paru, ili možda tako što time ometa signal za parenje ženke.
Kako bi ispitali da li je očinstvo povezano s agresivnošću ili pjevanjem u paru, tim znanstvenika s Cornella pod vodstvom Daniela Baldassarrea simulirao je narušavanje teritorija u populaciji crvenoleđnih kraljića (Malurus melanocephalus).
Ova vrsta australskih ptica pjevica ima veliki broj izvan-parnih očinstava, jer mužjaci idu na susjedne teritorije kako bi oplodili ženka s kojima nisu u paru. Znanstvenici su koristili snimke pjesme i umjetnu pticu kako bi simulirali dolazak strane ptice.
Tim je uspio odrediti genetsko očinstvo za 181 od 186 potomaka (97 posto). Od toga, 47 posto činili su mladi iz izvanparnih veza, a 60 posto gnijezda sadržavalo je barem jedno mlado koje je imalo oca koji nije bio u 'službenom' paru s majkom.
Mužjaci s bržim, jačim odgovorima na zajedničko pjevanje imali su veću vjerojatnost da potomstvo u gnijezdu bude njihovo. Mužjaci koji su se oslanjali na fizičku agresiju s druge strane, nisu bili pretjerano uspješni u spriječavanju rivala u oplođivanju njihovih partnerica.
Postoji nekoliko, ne obostrano isključivih razloga zašto su jaki odgovori za pjevanje u paru povezani s većom vjerojatnošću očinstva. Mužjaci možda akustički čuvaju svoje družice tako što maskiraju signale ženke koji bi inače privukli konkurenciju. Moguće je i da pjevanje u paru jaća vezu između ako se ženka pridruži kako bi signalizirala svoju predanost. I na kraju, pjevanje u paru možda jednostavno služi kao 'drži se podalje' znak kojim se upozoravaju potencijalni uzurpatori.
Iako vokalna komunikacija može pomoći mužjaku da osigura svoje očinstvo među promiskuitetnim pticama, agresivnost je učinkovitija u održavanju teritorijalnih granica i branjenju resursa (ali ne i ženki).