Istraživanje koje su zajedno proveli britanska i ruska sveučilišta pokazuje kako bi do 2030. moglo doći do "mini ledenog doba". Temperature bi trebale znatno pasti, a zaleđene rijeke i snijeg postali bi puno češća pojava, piše Mirror.
Promjene elektromegnetne aktivnosti Sunca
Znanstvenici su koristili matematički model Sunca te su promatranjem promjena u elektromagnetnoj aktivnosti računali kako će se to odraziti na temperaturu Zemlje. Znanstvenici vjeruju kako će sunčevi elektromagnetni valovi početi slabiti 2021., te da će to trajati 33 godine. Povijesno gledano, nisku sunčevu elektromagnetnu aktivnost pratili su hladni periodi na Zemlji.
Valentina Žarkova, profesorica matematike na Sveučilištu Northumbria svoj je rad temeljila na prethodnim istraživanjima obavljenim u Moskvi. Iako kaže kako se matematička predviđanja ne mogu uzeti kao potpuno siguran dokaz, Žarkova navodi 97 postotni stupanj sigurnosti za svoj model koji je u skladu s prijašnjim ledenim dobima, uključujući i razdoblje Maunderovog minimuma od 1645. do 1715., kada su se Londončani po prvi put klizali po rijeci Temzi.
one earth planet after ecology catastrophe. nuclear winter. This is no nasa photo, this is render image
Mini ledeno doba protiv globalnog zatopljenja
Ali ovaj put Zemlja se suočava sa sve jačim trendom zagrijavanja koji bi mogao utjecati i na novo mini ledeno doba. "Nadam se da će ovaj efekt nadjačati globalno zatopljenje, te tako čovječanstvu dati 30 godina da riješi problem zagađenja", rekla je znanstvenica. No drugi klimatski znanstvenici ne podržavaju ideju da bi se klimatske promjene mogle tako lako 'poništiti'. I ova studija upozorava da se ne prekida s borbom protiv zatopljenja, samo zato što bi temperature mogle privremeno pasti. "Za usporedbu s promjenama tijekom pravog ledenog doba, ovo takozvano malo ledeno doba vrlo je kratkog trajanja i predstavlja sitnu klimatsku promjenu", objašnjava se u studiji.
