Nekoliko vodećih svjetskih znanstvenika zalažu se da genetski modificirani (GM) usjevi pomognu rastućem broju gladnih u svijetu. Pri tome, tvrde oni, GM industrija bi morala biti spremna dijeliti svoju tehnologiju u svrhu sveopćeg dobra. Međutim, prije bilo kakvog poteza, morali bi se u svakoj zemlji provjeriti mogući utjecaji GM usjeva na ljudsko zdravlje, što može predstavljati dugoročni problem. I na koncu, znanstvenici se zalažu za zaštitu siromašnih seljaka od Ťneispravnih ograničavanja u promidžbi njihovih usjevať. Svoje prijedloge znanstvenici su predstavili u izvještaju pod nazivom 'Transgenetičke biljke i svjetska poljoprivreda'.

Izvještaj je objavljen u suradnji akademija znanosti Brazila, Kine, Indije, Meksika, SAD-a, Velike Britanije, i Akademije znanosti Trećega svijeta. Profesor s Cambridgea Brian Heap, voditelj skupine koja je sastavljala izvješće, upozorava da je Ťs vrlo velikim povećanjem svjetskog stanovništva u narednih 25-50 godina, sa 6 na 8 ili 9 milijardi stanovnika, sasvim očito da će postojati nužna potreba za novim načinima proizvodnje hrane i osiguranja te proizvodnje u čitavom svijetu.ť Čak i na tržištu hrane vođenom ekonomijom, vlade će morati shvatiti da će uvijek postojati javno zanimanje za javnim ulaganjima. Novim predmetom tog zanimanja i ulaganja postaje stvaranje usjeva koji će koristiti siromašnim poljoprivrednicima u postizanju lakšeg pristupa hrani, kroz povećanje zaposlenosti u zemljama u razvoju.

Heap tvrdi da Ťzasigurno GM tehnologija ima mnogo potencijala za ubuduće, te da nikome neće biti moguće ignorirati je.ť Iako se mora uzeti u obzir mogući negativan utjecaj GM usjeva na okoliš, on se mora mjeriti u odnosu na loše utjecaje klasične poljoprivrede.