Što kad razina Jadrana poraste za metar?

Znanstvenici još nemaju odgovora na pitanje što se to događa s klimom i jesu li katastrofalne poplave, cikloni, uragani i oluje posljedica globalnog zatopljenja.

3.2.2011.
10:22
VOYO logo

Što bi se dogodilo s područjima koja se nalaze na niskoj nadmorskoj visini ako se podigne more? Krapanj kod Šibenika, najniži otok u Jadranu, s nadmorskom visinom od samo 1,5 metara, zacijelo bi se prvi našao pod vodom, piše Vjesnik.

"Prema dostupnim podacima, razina mora u Bakru od 1950. do 1970. godine u prosjeku je porasla za 30 milimetara. Što se tiče mjerenja rađenih posljednjih 20 godina, ona sada pokazuju čak dvaput veći prosječni porast razine mora. Važno je, međutim, znati da ta promjena nije linearna. No, više modela pokazuje da se može očekivati porast svjetskih oceana i Jadrana za oko 34 do 100 centimetara do 2100. godine", kaže profesor Damir Viličić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Viličić kaže da se poplave najprije mogu očekivati u plitkim zaljevima, ali i na priobalnim površinama koje su pod poljoprivrednim kulturama. Na ušću rijeke Neretve doći će do zaslanjenja poljoprivrednog zemljišta, najavljuje taj stručnjak.

Kad je riječ o Jadranskom moru, posljedice rasta morske razine najprije će se odraziti kroz poplavljivanje, i to ponajprije na onim područjima koja su i dosad često bila pod vodom, zatim pojačanom erozijom i urušavanjem obale te pojačanom nestabilnošću i rušenjem starih građevina (riva, lukobrana, kuća uz more).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da bi se barem ublažile moguće negativne posljedice toga, trebalo bi sva predviđanja unijeti u urbanističko planiranje priobalja. No koliko je poznato Viličiću, na to se dosad nije odlučila nijedna lokalna sredina, prenosi Vjesnik.

Vezani članci:

arti-201005170189006 arti-201011080487006 arti-201002210041006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
gospodin savršeni aus
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo