Ljudi diljem svijeta suočiti će se s "nečuvenom patnjom zbog klimatske krize" ako ne dođe do velikih transformacija globalnog društva, tvrdi se u snažnom upozorenju više od 11.000 znanstvenika, piše The Guardian.
"Jasno i nedvosmisleno izjavljujemo da se planet Zemlja suočava s klimatskim hitnim slučajem", stoji u izjavi. "Da bismo osigurali održivu budućnost, moramo promijeniti način na koji živimo. To podrazumijeva velike transformacije u načinu na koji naše globalno društvo funkcionira te je u interakciji s prirodnim ekosustavima."
Nema vremena za gubljenje, upozoravaju znanstvenici: "Klimatska kriza je stigla i ubrzava se brže nego što je većina znanstvenika očekivala. Teže je nego što se predviđalo, prijeti prirodnim ekosustavima i sudbini čovječanstva."
Što je potrebno promijeniti?
Izjava je objavljena u časopisu BioScience povodom 40. godišnjice prve svjetske konferencije o klimi koja je održana u Ženevi 1979. godine. Izjava je napisana suradnjom desetaka znanstvenika te ju je podržalo još 11.000 znanstvenika iz 153 države. Znanstvenici kažu da su potrebne hitne promjene uključuju okončanje rasta stanovništva, napuštanje fosilnih goriva u, zaustavljanje uništavanja šuma i smanjenje konzumacije mesa.
Prof. William Ripple, sa Sveučilišta Oregon State, i vodeći autor izjave, rekao je da ga je na nju potaknulo povećanje ekstremnih uvjeta vremena koje je uočio. Ključni cilj upozorenja je utvrđivanje čitavog niza pokazatelja uzroka i posljedica klimatskog sloma, a ne samo emisija ugljika i porasta površinske temperature.
"Treba pratiti širi niz pokazatelja, uključujući rast ljudske populacije, potrošnju mesa, gubitka stabala, potrošnju energije, subvencije za fosilna goriva i godišnje ekonomske gubitke zbog ekstremnih vremenskih pojava", rekao je koautor Thomas Newsome sa Sveučilišta Sydneya.
Ostali "duboko zabrinjavajući znakovi ljudskih aktivnosti" koje su odabrali znanstvenici uključuju rastući broj putnika zrakoplovima te rast svjetskog BDP-a. "Klimatska kriza usko je povezana s pretjeranom potrošnjom bogatog stila života", kazali su.
Uznemirujući trendovi
Kao rezultat ovih ljudskih aktivnosti, postoje „posebno uznemirujući“ trendovi povećanja temperature kopna i oceana, porasta razine mora i ekstremnih vremenskih pojava. „Unatoč 40 godina dugih globalnih pregovora o klimi, uz nekoliko izuzetaka, uglavnom se nismo uspjeli pozabaviti tim problemom. Posebno su zabrinjavajući potencijalni nepovratne klimatske prijelomne točke. Te klimatske lančane reakcije mogle bi uzrokovati značajne poremećaje u ekosustavima, društvu i ekonomiji, što bi potencijalno uzrokovalo da velike površine Zemlje budu nenastanjive. "
Preporučuju šest koraka koji bi trebali ublažiti najpogubnije učinke klimatskih promjena: zamijeniti fosilna goriva niskougljičnim obnovljivim izvorima; smanjiti emisije onečišćivača poput metana; zaštititi ekosustave na Zemlji; jesti uglavnom hranu baziranu na biljkama, a manje na proizvodima životinjskog podrijetla; stvarati gospodarstvo bez korištenja ugljika; stabilizirati svjetsku populaciju.
Znanstvenici kažu da su ohrabreni nedavnim manifestacijama mladih ljudi koji petkom upozoravaju vlade da krenu u akciju za spas planeta kao i drugim temeljnim kampanjama. Kao Savez svjetskih znanstvenika, potpisnici ističu da su spremni pomoći vladama i svim koji donose odluke u poslovanju i razvoju u ostvarenju pravednog prijelaza na obnovljivu i pravednu budućnost. Čovječanstvo treba postupati tako "da održi život na planetu Zemlji, našem jedinom domu", navode potpisnici.
Klimatske promjene obvezan predmet?
Italija će sljedeće godine postati prva zemlja u svijetu koja će u obaveznu školsku nastavu uvesti učenje o klimatskim promjenama i održivom razvoju, rekao je ministar obrazovanja Lorenzo Fioramonti. Fioramonti, član protuestablišmentskog Pokreta 5 zvijezda, najglasnije u vladi podržava zelene politike, a oporba ga je kritizirala u rujnu jer je poticao učenike da umjesto na nastavu odu na prosvjede protiv klimatskih promjena.
U intervjuu u njegovu rimskom uredu u ponedjeljak, Fioramonti je rekao da će od početka sljedeće akademske godine u rujnu sve državne škole posvetiti 33 sati na godinu, gotovo sat nastave tjedno, problemima klimatskih promjena.
Mnogi tradicionalni predmeti poput zemljopisa, matematike i fizike također će biti proučavani iz perspektive održivog razvoja, rekao je ministar, bivši profesor ekonomije na južnoafričkom sveučilištu u Pretoriji. "Cjelokupno ministarstvo promijenilo se kako bi održivi razvoj i klimatske promjene postale središnjim dijelom obrazovnog modela", rekao je Fioramonti u intervju. "Želim da talijanski obrazovni sustav postane prvim obrazovnim sustavom koji je stavio okoliš i društvo u središte svega što se uči u školi", istaknuo je.
Novi porezi izazvali snažne kritike
Fioramonti, 42, autor nekoliko knjiga u kojima tvrdi da bruto domaći proizvod ne bi trebao više biti glavna mjera državnoga ekonomskog uspjeha, bio je meta oporbe desnog centra nakon što je postao ministar u dva mjeseca staroj vladi sastavljenoj od Pokreta 5 zvijezda i lijeve Demokratske stranke.
Njegovi prijedlozi za nove poreze na zrakoplovne karte, plastiku i hranu sa šećerom za prikupljanje sredstava za obrazovanje snažno su napali kritičari koji su rekli da su Talijani već previše opterećeni porezima. Zatim je izazvao bijes konzervativaca kad je predložio da bi raspela trebala biti uklonjena iz talijanskih učionica kako bi se stvorio inkluzivnije ozračje za nekršćane.
Unatoč kritikama, vladin proračun za 2020. predstavljen parlamentu ovaj tjedan uključuje i porez na plastiku i novi porez na zašećerena pića. "Svi su me ismijavali i postupali sa mnom kao sa seoskim idiotom, a sada nekoliko mjeseci kasnije vlada koristi dva od tih prijedloga i čini mi se da je sve više i više ljudi uvjereno da je to put kojim treba ići", rekao je Fioramonti.
