Prošli je mjesec bio najtopliji dosad registrirani mjesec studeni na našem planetu, a u Europi je evidentirana najtoplija jesen, alarmantni su podaci izvješća Službe za klimatske promjene Europske unije Copernicus, koji su objavljeni danas, uoči pete godišnjice potpisivanja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Godina 2020. se po temperaturi tako približila najtoplijoj zabilježenoj godini dosad - 2016., piše CNN. Na globalnoj razini ovogodišnji studeni bio je za 0,77 Celzijevih stupnjeva topliji u odnosu na prosječnu temperaturu u referentnom razdoblju od 1981. do 2000. godine te za 0,1 Celzijevih stupnjeva topliji nego 2016. i 2019. godine, kada su evidentirane rekordno visoke temperature za studeni.
"Zvono za uzbunu"
Najviše iznadprosječne temperature evidentirane su sjevernoj Europi, Sibiru i na Arktiku gdje je, zbog drastičnog otapanja 'morskog leda' zabilježena njegova druga najniža razina u studenome dosad. Znatno više temperature od prosječnih uočene su i u Sjedinjenim Državama, Južnoj Americi, južnoj Africi, na Tibetanskoj visoravni, na području istočne Antarktike te u većem dijelu Australije. Po podacima Svjetske meteorološke organizacije globalna je temperatura od siječnja do listopada bila za 1,2 ° C viša od one u predindustrijskom razdoblju. "Podaci su u skladu s dugoročnim trendom globalnog trenda zagrijavanja", rekao je Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene u Copernicusu. "Svi kreatori politika koji smatraju da je prioritet ublažiti klimatske rizike, ove bi podatke trebali doživjeti kao zvono za uzbunu i ozbiljnije nego ikada dosad početi razmišljati o tomu na koji način najbolje ispoštovati smjernice Pariškog sporazuma iz 2015."
Dosad najtoplije desetljeće
Bez obzira na temperature koje će biti izmjerene do kraja godine, ovo će desetljeće biti zabilježeno kao najtoplije dosad. Usto treba voditi računa o tomu da je šest najtoplijih godina otkad postoje mjerenja zabilježeno od 2015. do danas. "I trend drastičnog otapanja morskog leda zabrinjava i upozorava na važnost sveobuhvatnog praćenja promjena na Arktiku, jer se taj kontinent zagrijava brže od ostatka svijeta", upozorio je Buontempo. Copernicus je europski program namijenjen uspostavi europskog kapaciteta za promatranje Zemlje. Sastoji se od niza složenih sustava koji prikupljaju podatke iz više izvora: satelita namijenjenih promatranju Zemlje i senzora smještenih na zemlji, u zraku i u moru. Programom se osiguravaju redovita praćenja i nadzor atmosfere, oceana i kopnenih površina.
