Sedam dijelova tijela koja nam više ne trebaju. Ili možda ipak trebaju?

Šest milijuna godina trebalo je čovjeku da od najranijih predaka evoluira u ovo što je danas.

6.2.2016.
12:40
Thinkstock

Iako ste vrlo možda pomislili na slijepo crijevo - ono nije na popisu sedam dijelova tijela koje više ne koristimo jer ono ima ulogu u imuntitenom sustavu. Služi kao spremište dobrih bakterija koje se tamo mogu pritajiti i ponovno naseliti crijevo poharano bolešću, a neke studije pokazuju i da može pomoći u proizvodnji bijelih krvnih stanica.

Popis koji je ovih dana donio britanski Independent sastoji se od uglavnom doista zastarjelih tjelesnih sustava koji su izgubili svoju primarnu funkciju, no neki od njih ipak imaju određenu ulogu, premda malu.

1. Trtična ili repna kost

Ljudi više ne trebaju repove. Savršeno balansiramo na svojim nogama i bez njih. Međutim, većina sisavaca u nekom trenutku života ima rep, mada ga neki izgube do trenutka dolaska na svijet. Između petog i osmog tjedna trudnoće, ljudski embrij izgleda kao da mu se razvija rep u majčinoj utrobi. Ipak, do dolaska na svijet taj se rep povuče u kralježnicu.

Međutim...

Ostatak nekadašnjeg repa nije baš posve beskoristan. Krajnji dio kralježnice zapravo povezuje razne mišiće, ligamente i tetive te daje potporu okolnom tkivu i organima. Važan je i za potporu osobe koja sjedi, posebno kad se nagnemo unazad.

2. Bradavice kod muškaraca

Zašto muškarci imaju bradavice? Odgovor je jednostavan - jer su mogli biti žene.

Muškarci i žene razvijaju se u prvih 60 dana u maternici potpuno jednako. Nakon toga će se kod onih zametaka koji imaju Y kromosom pojaviti testosteron što će potaknuti razvoj muških spolnih organa umjesto ženskih.

Do tog trenutka međutim nastaju bradavice koje kasnije neće nestati pod utjecajem muških hormona. To je vjerojatno zato što ne rade nikakvu štetu pa evolucija nije našla za shodno da ih ukloni.

Međutim...

U vrlo rijetkim, no dokumentiranim slučajevima muškarci može se dogoditi muška laktacija, odnosno i muškarci su sposobni proizvoditi mlijeko.

3. Umnjaci

Ljudska čeljust tijekom milenija je postala sve manja, a rezultat toga je da u ustima više zapravo nemamo mjesta za umnjake, odnosno da nemaju dovoljno prostora u ustima za pravilan rast.

Zašto su nam se čeljusti smanjile? Većina znanstvenika kaže da je to zbog promjena u prehrani - više nismo prisiljeni žvakati tvrdo sirovo povrće i žilavo meso. Neki znanstvenici ukazuju i na činjenicu da se danas daleko bolje možemo brinuti za svoje zube od naših predaka kojima su brzo propadali i ispadali pa su im umnjaci koji bi se pojavili u odrasloj dobi dobro došli.

Međutim...

Najnovija istraživanja iz područja stomatologije ukazuju na to da je vađenje umnjaka štetnije nego zadržati ih i dozvoliti da izrastu prirodnim putem. Više pročitajte ovdje.

4. Mišići za ježenje kože

Minijaturni mišići na koži, koji se nalaze ispod svake dlake uzrokuju ježenje kože, odnosno dizanje i spuštanje dlačice. Znanstvenici to zovu piloerekcijom. Događa se to kada nas je strah ili nam je hladno.

To je ostatak iz vremena kada su tijela naših predaka imala daleko više dlaka. Naježenost im je služila da bi izgledali veći i jači, ali i zadržavali toplinu tijela. I mnoge životinje se danas u opasnim situacijama naježe ne bi li izgledale veće i tako otjerale grabežljivce. Ili im se dlaka nakostriješi kako bi stovrila deblji izolacijski sloj i zadržala toplinu tijela.

Danas ježenje kože više nema nikakvog smisla jer nema dlaka koje bi mišići podigli. A i ono malo što ih imamo, uklanjamo.

Međutim...

Ovdje nema međutim - ježenje jednostavno više nema nikakvog smisla.

5. Treći kapak

U samom kutu oka, uz nos, primijetit ćete uzak sloj tanke kože. Riječ je o trećem kapku (plica semilunaris) koji je kod ljudi izgubio funkciju koju ima kod nekih životinja kojima treći prozirni kapak omogućuje da prekriju oko radi vlaženja ili zaštite, a da ipak vide.

Međutim...

Treći kapak kod ljudi ipak ima ulogu - on uklanja stranih tijela kao što su prašina ili pelud koji padnu u oko.

6. Refleks hvatanja

Iako strogo govoreći nije riječ o dijelu tijela, refleks hvatanja je nešto što je povezano s dijelom tijela koji smo izgubili, a to je krzno. Refleks hvatanja se može vidjeti kod beba koje se znaju čvrsto uhvatiti za bilo što što im se stavi u ruku, a nekad je služio tome da se novorođenčad uhvati majci za krzno i drži, pa je majka imala slobodne ruke.

Mada bi neke majke i dalje poželjele slobodne ruke, malo ih je koje bi poželjele i krzno.

Međutim...

I opet nema međutim, refleks hvatanja doista više nema funkciju, osim što oduševljava novopečene roditelje kada ih njihova bebica uhvati za prst.

6. Uši, odnosno neki njihovi dijelovi

Sposobnost pomicanja ušiju ima samo mali broj ljudi. Skupina mišića koja ih pomiče ljudima je postala nepotrebna. Životinje miču uši kako bi bolje čule, ali i da potjeraju insekte, no kod ljudi to ne doprinosi boljem sluhu, iako je našim precim vjerojatno bilo od koristi, piše Independent.

Međutim...

Onima koji mogu mahati ušima beskrajno je zabavno zafrkavati one koji to ne mogu.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali