Pokus koji je na miševima proveo Aryeh Routtenberg i suradnici s Northwestern University (SAD) pokazao je važnost rasta živaca u poboljšanju kvalitete mozga. Routtenberg je uzgojio genetski modificiranog miša čiji mozak proizvodi veću razinu proteina koji stimulira rast živčanih vlakana.

Takvi GM miševi s više živčanih vlakana u mozgu bili su uspješniji i brži u učenju zadataka, poput traganja za hranom u labirintu. Kada bi tako nešto naučili, to bi i dulje pamtili od običnih miševa. Gen koji je iskorišten u modifikaciji je drugi takve vrste koji poboljšava pamćenje i učenje. Povezan je s proteinom koji se zove GAP-43, i koji je aktivan na završecima živaca tako što ih potiče na rast i time ostvarivanje više izvora za funkcije pamćenja mozga.

Ovo i ostala istraživanja takve vrste pomažu znanstvenicima u otkrivanju mehanizama koji upravljaju pamćenjem. Njihov je krajnji cilj primjena spoznaja na ljude, točnije, u liječničkim postupcima koji se bave degenerativnim poremećajima mozga, poput Alzheimerove bolesti.