Ozonska rupa nije uvijek tu i nije uvijek na istom mjestu.

"Trenutno se upravo stvara iznad Antarktika. I tamo ce biti jednako velika kao posljednjih godina", kaze za Deutsche Welle Markus Rex. Fizicar iz Instituta Alfreda Wegenera (AWI) u Potsdamu clan je skupine od 300 istrazivaca koja je za Ujedinjene narode sastavila izvjestaj o stanju ozonskog plasta.

Pojedinosti studije na kojoj su, pored strucnjaka iz AWI-ja, radili i znanstvenici iz Istrazivackog centra Julich, Njemackog centra za zracni promet i svemirske letove te Slobodnog sveucilista u Berlinu predstavljane su kratko uoci Medunarodnog dana zastite ozonskog plasta (16.9.) i UN-ovog summita o promjeni klime (23.9.) u New Yorku na kojemu ce se okupiti sefovi drzava i vlada.

Spasonosni Montrealski protokol

Procjena da ce se ozonski plast do 2050. godine u potpunosti regenerirati smatra se uspjehom medunarodne zajednice. 1987. godine je 190 clanica u tzv. Montrealskom protokolu povuklo kocnicu: one su se obvezale da ce za pocetak reducirati potrosnju tvari stetnih za ozon poput freona (fluorovih i klorovih derivata metana i etana), a kasnije ih i potpuno zabraniti. Freoni se koriste u sprejevima, rashladnim uredajima i kao sredstvo za ciscenje. No, nezapaljivi plin bez boje, okusa i mirisa ima fatalne posljedice za ozonski plast, dio stratosfere na 10-50 kilometara visine koji filtrira ultraljubicaste zrake i reflektira ih u svemir.

Tvari koje unistavaju ozon poput freona imaju posebno jako djelovanje pri velikoj hladnoci pa unistavaju ozonski plast na polovima. To je dobro za ljude, ukazuje njemacki znanstvenik: "Smjestila se na jedno od najboljih mjesta na planeti - na Antarktiku i privremeno na Arktiku. A tamo pogada vrlo malo ljudi."

Da se ozonska rupa u stratosferi prosirila nad nekim toplijim, gusce naseljenim, industrijski i poljoprivredno iskoristenijim podrucjem, posljedice bi za stanovnistvo i floru bile fatalne. Jer bez zastite ozonskog plasta ljudska koza gori, a biljke venu i suse se.

Za ozon pogubni pesticid

Za stratosferu nije manje stetna ni kemikalija metil bromid. Ona se u zemljama u kojima se proizvodi riza poput Kine, Indije i Kenije koristi kao pesticid. Iz istog razloga se njime prskaju i drvena ambalaza kao i transportne palete. Otrovni brom u spoju s ozonom reagira jos jace nego klor iz freona. U Montrealskom protokolu je nacelno dogovoren i prestanak uporabe metil bromida, ali se datum stalno odgada.

Ozonski plast je integralni dio klimatskog sustava. Zbog toga ozonska rupa ima jaci utjecaj na promjenu klime u juznoj hemisferi nego koncentracija plinova koji stvaraju efekt staklenika. S druge pak strane znanstvenici uocavaju da promjena klime pridonosi oporavku ozonskog plasta.

Sada aktivisti za zastitu prirode i znanstvenici prizeljkuju da se politicari dogovore i oko smanjenja emisije staklenickih plinova kao sto su to ucinili s freonima kako bi zaustavili klimatske promjene.

http://www.dw.de/ozonska-rupa-%C4%87e-nestati/a-17922856