Izjave koje djeluju duboko, neodređene tvrdnje i lažnjaci koji zvuče znanstveno, sve to spada pod zajednički stručni naziv 'sranje', kojeg autori koriste rekordnih 200 puta u jednom znanstvenom radu.
Primjer jednog takvog 'sranja' je "Skriveno značenje preobražava apstraktnu ljepotu bez premca". Ovo je potpuno besmisleno, ali zvuči kao da prenosi neku poruku jer djeluje kao da ima organiziranu lingvističku strukturu koju automatski prepoznajemo.
Gomila besmislica
Gordon Pennycook s kanadskog Sveučilišta Waterloo u Ontariju, koristio je internet stranicu kako bi nasumično stvarao duboke fraze kako bi demonstrirao lakoću stvaranja 'sranja'. "Život zahtijeva istraživanje." "Vibriramo, postojimo, ponovo smo rođeni", fraze su koje su nastale kada smo posjetili njegovu stranicu sebpearce.com/bullshit.
Pennycoock i tim znanstvenika koristili su 300 dobrovoljaca koji su trebali ocijeniti dubokoumnost tih nasumično genereiranih 'sranja' na skali od jedan do pet. Rečenice su u prosjeku ocijenjene s 2.6, što bi značilo da su citati negdje na pola između 'djelomično duboko' i "dosta duboko'.
Ono što zabrinjava je da je čak 27% sudionika ocijenilo ove nasumično stvorene rečenice ocjenom 3.0 ili više. To znači da je preko četvrtina sudionika smatralo kako su besmislene fraze "duboke" ili "jako duboke".
Rad s pravim primjerima
U drugome testu, sudionicima su pokazani pravi primjeri "sranja".
Zatraženo je da pročitaju i ocijene dubokoumnost tweetova koje je poslao New Age spirituaist Deepak Chopra, ponat po izluđivanju fizičara zbog posuđivanja terminologije iz kvantne mehanike koju zatim koristi na potpuno krivi način. A ni biolozi nisu oduševljeni.
Autore istraživanja nije previše iznenadilo to što su njegovi tweetovi dobili jako slične ocjene kao rečenice iz prvog testa, što sugerira da je nasumično generirano i ljudski proizvedeno sranje nemoguće razlikovati.
Zadnji test tražio je od sudionika da ocijene i obične, svakodnevne izjave, kao i poznate "dubokoumne" izjave.
Dubokih citata na sve strane
Rezultati su ponovo bili očekivani, svakodnevne izjave nisu ocijenjene visoko, dok su popularni inspirativni citati (npr. "Mokra osoba ne boji se kiše") ocijenjeni kao duboki.
Nakon što su individualni rezultati uspoređeni s s izmjerenim matematičkim vještinama osoba, njihovom verbalnom inteligencijom, vjerskim uvjerenjima, i mogučnošću razlikovanja metaforičkih i doslovnih izjava, otkriven je dosta jasan uzorak.
Ljudi koji su bili skloniji vjerovanjima u nevjerojatne teorije zavjere, oni koji misle kako je alternativna medicina učinkovita, oni s jakim vjerovanjima u paranormalno i oni koji ne mogu razlikovati metafore od činjenica, nisu među najinteligentnijim osobama.
