Geologe je dugo vremena zbunjivalo to što kamen plavac često pluta godinama prije nego što potone. Sada su jake rendgenske zrake sinkrotona na Berkeleyu pružile odgovor, piše IFLScience.
Vulkansko kamenje
Baš kao što brodovi plutaju jer zbog unutrašnjeg zraka imaju gustoću koja je manja od one koju ima voda, cijela mreža plinom ispunjenih rupica omogućuje nekim plavcima da se podignu na površinu. Podvodni vulkani mogu izbaciti toliko puno tog kamenja da brodovi ponekad plove kroz više kilometara duboke nanose sačinjene od milijuna primjeraka ovog kamenja.
Tako su znanstvenici 2012. otkrili podvodnu vulkansku erupciju pored Novog Zelanda samo zato što su brodovi javili o velikim nanosima kamena plavca na površini.
Ovaj fenomen predstavlja više od običnog kurioziteta, jer mogu prensiti hranjive tvari preko cijelih oceana, na područja gdje nedostaju, ali isto tako predstavljaju prijetnju za brodske motore.
Predugo plutanje
JEDINSTVEN U SUNČEVU SUSTAVU: Zašto je lava javanskog vulkana plava
Iako je početno plutanje kamena plavca razumljivo, voda s vremenom ipak uđe unutra i oteža kamen dovoljno da eventualno potone. No ono što je neobično je zašto mu treba toliko dugo. "Pitanje plutajućeg plavca već se dugo godina nalazi u literaturi, i do sada nije bilo riješeno", kaže studentica Berkleya Kristen Fauria. "U početku se mislili kako je poroznost ovog kamena iznutra zatvorena."
No pažljivije istraživanje je pokazalo kako su rupe u plavcima dosta otvorene i često međusobno povezane. Fauria je to usporedila s otčepljenom bocom, govoreći "Ako skinete čep, a ona i dalje pluta... što se događa?" Što je još čudnije, neko je kamenje primjećeno kako se tijekom dana vraća na površinu, da bi noću ponovo potonulo.
Fauria je premazala plavce voskom prije izlaganja zračenju sinkrotrona. Iako su neke rupe bile dovoljno velike da propuste vodu, otkrila je da ima i onih širine vlati ljudske kose.
Površinska napetost unutar tih malih pora dovoljno je visoka da plinovi ostanu zarobljeni unutra, te formiraju mjehuriće koji omogućuju plavcu plutanje. Isto tako, toplije vrijeme pogoduje širenju plinova unutar plavca, koji potom izbacuju iz kamena vodu te se on diže na površinu, dok po noći ne zahladi pa kamen opet potone.
