Znanstvenici su otkrili novu vrstu sićušne, rane ljudske vrste koja je živjela prije oko 50.000 godina na otocima koji su sada Filipini. Kako piše Independent, U pećini Callao na Luzonu, najvećem otoku u zemlji, otkriveni su zubi i kosti ruku, stopala bedrene kosti Homo luzonensisa, novo opisane ljudske vrste. Mala veličina kosti sugerira da je taj stari čovjek bio manji od 122 centimetra te predstavlja drugu malenu vrstu otkrivenu u regiji posljednjih desetljeća.
Ovo otkriće potkopava dugogodišnju teoriju o tome kako su hominini, skupina ljudskih predaka od kojih je Homo sapiens jedini živući član, kolonizirali svijet. Stručnjaci kažu da je zbog otkrića na Luzonu slika rane ljudske egzistencije postala "zamršenija i puno zanimljivija".
Galerija
Hominini koji su živjeli prije 50.000 godina uključivali su naše vlastite vrste, Homo sapiens i neandertalce, koji su živjeli u Europi i zapadnoj Aziji, denisovce u Sibiru i malene Homo floresiensise, tj. "hobite", koji su otkriveni u Indoneziji 2004. godine.
Neobične značajke
Najnovije otkriće, objavljeno u srijedu u časopisu Nature, uključuje kosti najmanje tri osobe koje su živjele u kasnom pleistocenu. Dokazi o zaklanom mesu u regiji prije 700.000 godina i druga fosilna otkrića, potvrdili prisutnost ranih hominina, međutim najnoviji pronađeni ostaci imaju značajke koje se ne podudaraju ni s jednom drugom vrstom na tom području.
Zubi su vrlo neobični. Dok su kutnjaci Homo luzonensisa bili izrazito mali, slični po veličini onima modernih ljudi, dijelili su i druge karakteristike s onima daleko primitivnijih hominina, uključujući i one koji su poznati po masivnim čeljustima i zubima. Jedna od ispitivanih kostiju noge imala je anatomiju različitu od svih drugih poznatih hominina, uključujući moderne ljude. Osim toga, Homo luzonensis imao je nožne prste identične onima australopiteka, primitivne vrste koja je živjela u Africi najmanje dva milijuna godina ranije, a imao je i prste na rukama koji su izgledali primitivno. I nožni prsti i prsti na rukama bili su zakrivljeni, što implicira da se volio penjati.
Složenost evolucije
"Otkriće H luzonensisa naglašava složenost evolucije, raspršenost i raznolikost roda Homo tijekom pleistocena izvan Afrike, a posebno na otocima jugoistočne Azije", izjavili su autori iz Prirodoslovnog muzeja u Parizu i sa Sveučilišta na Filipinima.
Vjeruje se da sve vrste ljudi, i žive i izumrle, potječu iz Afrike te da su se potom iselile tijekom dva velika vala migracija, udaljena stotine tisuća godina. Smatralo se da je Homo erectus bio jedini hominin koji se proširio iz Afrike u prvom valu, prije više od 1,5 milijuna godina. Međutim, nakon otkrića u Indoneziji i sada Filipinima, ta je teorija posljednjih godina izgledala sve nestabilnije.
"H luzonensis pruža još više dokaza koji ukazuju na to da Homo erectus možda nije bio jedini rani hominin koji je krenuo na putovanje svijetom", rekao je dr. Matthew Tocheri, sa Sveučilišta Lakehead u Ontariju. “Budući da H luzonensis pruža prvi uvid u drugu vrstu hominina koja je živjela na udaljenom otoku u vrijeme kada su se populacije H sapiensa iz Afrike počele širiti svijetom, jedna stvar se može sa sigurnošću reći - naša slika evolucije hominina u Aziji tijekom pleistocena upravo je postala zamršenija, složenija i puno zanimljivija", dodao je.
