Arheolozi su pronašli tajni tunel i šupljinu skrivenu ispod antičke Piramide Mjeseca u Meksiku za koju se vjeruje da je bila posvećena ritualima 'podzemlja' plemena Tolteci, starog indijanskog naroda koji je dominirao središnjim Meksikom između 10. i 12. stoljeća, piše Daily Mail.
Zapanjujuća otkrića pronađena su na arheološkom nalazištu Teotihuacán, sjeveroistočno od grada Meksiko. Piramida Mjeseca je druga najveća piramida u Meksiku nakon Piramide Sunca koja je vjerojatno konstruirana oko 200. godine nove ere.
Detalji otkrića komore i tunela nakon početnog mjerenja električnog otpora oko Piramide Mjeseca u lipnju 2017. godine, objavljeni su u izjavi istraživača Nacionalnog instituta za antropologiju i povijest.
Metode električne otpornosti su forma geofizičkog ispitivanja putem kojih se stvara slika ispod površine. Te metode koriste razlike u električnom potencijalu kako bi se identificirao materijal ispod površine.
Istraživanje je usmjereno na ritualno mjesto
Prema riječima direktorice Projekta integralne zaštite Plaza de la Lune, Veronice Ortege, istraživanje je usmjereno na ritualno mjesto koje je povezano s "podzemljem". Istraživanje otkrivene šupljine za koju se vjeruje da je imala funkciju komore, moglo bi rasvijetliti veze između stare metropole Teotihuacán i drugih regija Srednje Amerike, gdje su mnoge civilizacije dijelile istu kulturu.
Šupljina za koju se vjeruje da je bila posvećena ritualima nalazi se 8 metara ispod piramide i promjera je 16 metara.
Tunel se nalazi prema jugu Plaza de la Lune, a istraživači vjeruju da bi mogao postojati još jedan ulaz na istoku.
Arheolozi Ruben Cabrera i Saburo Sugiyama 1980. godine otkrili su kosture s kranijalnim deformacijama uz objekte izrađene od zelenog kamena.
Isti obrazac tunela s funkcijom oponašanja podzemlja
"Pronalazak potvrđuje da su Teotihuacan reproducirali isti obrazac tunela povezan s njihovim velikim spomenicima, čija je funkcija morala biti oponašanje podzemlja", rekla je dr. Ortega.
Piramida Mjeseca izgrađena je u sedam faza. Prva faza gradnje započela je 100. godine prije nove ere, a postepeno se nadograđivala sve do 450. godine nove ere kada je završena gradnja zadnje faze.
Obližnji grad je imao senat
Nedavna arheološka otkrića pokazala su da je obližnji srednjoamerički antički grad Tlaxcallan imao nešto poput senata, no kandidati koji su se natjecali za položaj bili su podvrgnuti gladovanju, žestokim javnim premlaćivanjima i godinama učenja.
Tlaxcallan je izgrađen oko 1250. godine nove ere u blizini sadašnjeg Tlaxcala u Meksiku i imao je "senat" od oko 100 muškaraca
Kandidati za senat bi prolazili torture
Biti imenovan na neku političku funkciju nije bila mala stvar. Kandidati su bili obučeni ratnici te su morali stajati goli na javnom trgu dok bi ih mnoštvo ljudi udaralo rukama i nogama.
No, stvar tu nije završavala. Navodno bi ih se držalo zatvorene u hramu gdje bi ih se izgladnjivalo, tuklo bodljikavim bičevima za vrijeme spavanja i podvrgavalo ritualima krvoprolića. Gradski svećenici su ih indoktrinirali u moralni i pravni kodeks.
Španjolski svećenik je oko 1500. godine dokumentirao taj naporan proces, no arheološka istraživanja koja je vodio Richard Blanton i Lane Fargher otkrila su daljnje dokaze da je u pitanju republika.
Obični ljudi su imali pravo glasa
Iako se društvo ne bi moglo smatrati u potpunosti demokratskim, otkriveno je da su obični ljudi imali pravo glasa u svojoj vladi. Uz to, bilo je nekoliko vladara koji su dijelili moć.
Prije samo nekoliko desetljeća vjerovalo se da ti tipovi društava nisu postojali u predkolumbovskom razdoblju Srednje Amerike, budući da se znalo da su mnogima gospodarili moćni kraljevi. Međutim, na nekim mjestima poput Tlaxcallana nedostajali su znakovi autokratske vladavine.
Država i čelnici oslanjali su se radije na poreze umjesto na vanjsko bogatstvo. Umjesto ostvarivanja moći rođenjem, ljudi iz svih staleža mogli su biti dio upravnog vijeća.
U Tlaxcallanu su stanovali pripadnici nekoliko različitih etničkih skupina, mnogi su bili izbjeglice, no da bi netko postao članom senata jedino je bilo nužno da je dovoljno jak ratnik.
Dokaz za kolektivnu organizaciju nalazi se u arhitekturi
Dokaz za kolektivnu organizaciju grada nalazi se i u kućama koje su izgrađene u blizini jednog od najvećeg javnog trga grada. U usporedbi s tim, tj. skromnim kućama u blizini trga, na drugim nalazištima Srednje Amerike pored trga bi uglavnom bila ogromna palača.
Na nedostatak hijerarhije upućuje uređenje u obliku rešetke koje se moglo vidjeti po cijelom gradu, za razliku od drugih srednjoameričkih društava koja su bila usredotočena na masivne spomenike.
Je li Teotihuacán jednako tako bio demokratski grad?
Slični obrazac u gradu Teotihuacán ipak je podijelio arheologe. Neki vjeruju da je imao snažnu vlast budući da ima velike strukture poput piramida, a drugi vjeruju da mrežasti plan upućuje na usmjerenost na kolektivno.
Istraživači su rekli da su kolektivne vlade doživljavale cikluse poput njihala, što je onda moglo utjecati na arhitekturu grada. Kažu da je demokracija dolazila i odlazila, teško se održavala.