Ne postoji srebrni metak za klimatsku krizu, ali nuklearna fuzija možda je najbliža tome. U potrazi za gotovo neograničenim izvorom pouzdane energije bez ugljika, znanstvenici su i prije generirali fuzijsku energiju, ali su se desetljećima borili kako da je održe, piše CNN.
Međutim, u srijedu su znanstvenici koji rade u Ujedinjenom Kraljevstvu objavili da su više nego udvostručili prethodni rekord u stvaranju i održavanju nuklearne fuzije, što je isti proces koji Suncu i zvijezdama omogućuje da sjaje tako jako. Nuklearna fuzija je, kao što ime govori, spajanje dva ili više atoma u jedan veći, što je proces koji oslobađa ogromnu količinu energije u obliku topline.
Nuklearna energija koja se danas koristi nastala je drugačijim procesom, zvanim fisija, koji se oslanja na cijepanje, a ne spajanje atoma. Ali taj proces stvara otpad koji može ostati radioaktivan desecima tisuća godina. Također je potencijalno opasan u slučaju nesreće, kao što je potvrdila japanska katastrofa u Fukushimi 2011., izazvana potresom i tsunamijem.
Prednosti fuzije
Fuzija je, s druge strane, puno sigurnija, može proizvesti malo otpada i zahtijeva samo male količine goriva prirodnog izvora kojeg postoji u izobilju, a koje se u velikoj mjeri može naći u morskoj vodi. To ga čini atraktivnom opcijom dok se svijet udaljava od fosilnih goriva koja pokreću klimatske promjene.
U divovskom stroju u obliku krafne poznatom kao "tokamak", znanstvenici u blizini engleskog grada Oxforda uspjeli su generirati rekordnih 59 megadžula trajne fuzijske energije tijekom pet sekundi. Da bi to postigli, znanstvenici su morali podići toplinu u stroju na temperaturu 10 puta veću od središta Sunca, te primijeniti ogromne količine pritiska kako bi omogućili fuziju.
Stručnjaci tvrde da rezultati dokazuju da je nuklearna fuzija moguća i da više nije samo nerealno rješenje za klimatsku krizu. "Ovi značajni rezultati doveli su nas veliki korak bliže prevladavanju jednog od najvećih znanstvenih i inženjerskih izazova", rekao je Ian Chapman, izvršni direktor Uprave za atomsku energiju Ujedinjenog Kraljevstva, koja je vodila istraživanje u partnerstvu s EUROfusionom, konzorcijem koji uključuje 4800 stručnjaka, studenata i osoblja iz cijele Europe. Projekt također financira Europska komisija.
Uzbudljivi rezultati
Mark Wenman, istraživač nuklearnih materijala na Imperial College Londonu, rekao je u izjavi da su rezultati eksperimenta "uzbudljivi" i da pokazuju da "fuzijska energija zaista više nije samo san o dalekoj budućnosti - inženjering koji će napraviti koristan, čist izvor energije je dostižan i sada se događa."
Tokamak u Oxfordu, nazvan Joint European Torus (JET), bio je podvrgnut tako ekstremnoj vrućini i pritisku da je ovaj eksperiment vjerojatno posljednji s kojim će se morati nositi. Ali njegovi se rezultati vide kao velika blagodat za ITER, fuzijski megaprojekt na jugu Francuske koji podržavaju SAD, Kina, Europska unija, Indija, Japan, Koreja i Rusija. Cilj ITER-a je proizvesti deseterostruki povrat energije, odnosno 500 MW fuzijske snage iz 50 MW uloženog goriva.
Iako su rezultati obećavajući, ovladavanje nuklearnom fuzijom vjerojatno je još uvijek daleko. Najnovije izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) o najnovijoj znanosti pokazuje da svijet mora gotovo prepoloviti svoje emisije stakleničkih plinova u ovom desetljeću i doseći nultu neto emisiju do 2050. kako bi globalno zatopljenje držao pod kontrolom. To znači brzi prijelaz s fosilnih goriva, poput ugljena, nafte i plina. Tim akcijama pokušava se zadržati zagrijavanje do 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina, što se smatra pragom nakon kojega prijeti znatno pogoršanje klimatskih utjecaja, prema IPCC-u.
