Istraživanje Robina Dunbara i Eiluneda Pearcea sa Sveučilišta Oxford te Chrisa Stringeriza sa Prirodoslovnog muzeja u Londonu provedeno je na fosilima lubanja 32 modernih ljudi i 13 neandertalaca, starih između 27.000 do 75.000 godina, većinom iz Europe i sa Bliskog istoka, a objavljeno je u časopisu Proceedings of the Royal Society. Istraživanje je otkrilo da su očne šupljine neandertalaca bile znatno veće, što znači da su oni imali veće oči.
"To navodi na zaključak da je neandertalski mozak imao veće dijelove namijenjene vidu i kretanju", objasnio je u priopćenju medijima Eiluned Pearce.
Neandertalci su imali veće oči vjerojatno jer su potekli iz Europe, podneblja s manje svetlosti, dok su homo sapiensi došli iz Afrike. Imajući u vidu da je njihov mozak bio iste veličine kao mozak modernih ljudi, logično je da je neandertalcima ostalo manje prostora u mozgu za druge kognitivne funkcije, prije svega za planiranje, razmišljanje i za socijalne vještine.
"Vjerujemo da su razlike u organizaciji mozga između neandertalaca i modernih ljudi dovele do kognitivnih razlika između te dvije vrste", naveo je Pearce.
Zbog slabih socijalnih vještina, neandertalci su bili "kongitivno ograničeni na manje grupe nego njihovi moderni suvremenici". "Ako su neandertalci živjeli u manjim društvenim grupama, to je moglo dovesti do njihovog izumiranja na više načina", objasnio je Pearce.
Primjerice, ako su imali slabe socijalne vještine, neandertalci su teže mogli dobiti pomoć u hladnoj i teškoj klimi, u slučaju bolesti, gladi... Inače, neandertalci su nestali iz Europe prije 30.000 godina, nakon što su najmanje 10.000 godina živjeli uz moderne ljude (Homo sapiens).
