Prije otprilike 3,5 milijuna godina, u centru Mliječne staze dogodila se velika eksplozija. Ispušteno zračenje formiralo se u dva velika stošca, čija je snaga bila dovoljno jaka da se udar osjeti na udaljenosti od 200.000 svjetlosnih godina. Za usporedbu, polumjer naše galaksije je oko 53.000 svjetlosnih godina.
Za eksploziju kriva crna rupa
Australski znanstvenici su ovaj događaj nazvali Seyfertovom bakljom te otkrili kako se ona dogodila u neposrednoj blizini središta galaksije kojim dominira supermasivna crna rupa, Strijelac A. Eksplozija se, utvrdili su znanstvenici, osjetila u Magellanovu toku, odnosno tragu plina iz Velikog i Malog Magellanovog oblaka.
Znanstvenici vjeruju kako je eksploziju uzrokovala aktivnost povezana s crnom rupom, koja je 4,2 milijuna puta masivnija od Sunca, a ne nuklearna aktivnost. Za svoje otkriće, koje će prezentirati u časopisu The Astrophysical Journal, znanstvenici su upotrijebili podatke koje je otkrio svemirski teleskop Hubble. Otkriveno je i kako se eksplozija dogodila prije 3,5 milijuna godina te kako je trajala otprilike 300.000 godina. U to su vrijeme na Zemlji živjeli najraniji otkriveni preci čovjeka - Australopiteci.
Reinterpretacija Mliječne staze
"Ovo je važan događaj koji se dogodio prije samo nekoliko milijuna godina u povijesti Mliječne staze. Ogromna eksplozija energije i zračenja nastala je upravo iz galaktičkog središta i u okolni materijal. To pokazuje da je centar Mliječnog puta puno dinamičnije mjesto nego što smo ranije mislili. Sreća je da ne živimo tamo", rekla je za CNNLisa Kewley, koautorica studije i direktorica Australskog istraživačkog centra za trodimenzionalnu nebesku fiziku.
"Ovi rezultati drastično mijenjaju naše razumijevanje Mliječne staze. Oduvijek smo razmišljali o svojoj galaksiji kao neaktivnoj, s ne tako svijetlim središtem. Ovi rezultati otvaraju mogućnost potpune reinterpretacije njezine evolucije i prirode. Događaj koji se dogodio prije tri milijuna godina bio je toliko moćan da je imalo je posljedice po okolinu naše galaksije", zaključila je Magda Guglielmo, koautorica sa Sveučilišta u Sydneyu.
