Polarni medvjedi su poprilično utjelovljenje klimatskih promjena. Popularna World Wide Fund-ova fotografija Carle Lombardo Ehrlich koja prikazuje polarnog medvjeda kako se grčevito drži za preostali komad otopljenog leda je snažna slika opasnosti od globalnog zatopljavanja, piše ScienceAlert.
Novo znanstveno istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports upućuje na to da u nekim dijelovima Arktika, situacija s polarnim medvjedima nije tako strašna kao što smo se bojali. Biolozi su otkrili da je prethodno neproučavana populacija polarnih medvjeda (Ursus maritimus) u Čukotskom moru, između Aljaske i Rusije, zapravo u procvatu. Ipak, treba imati na umu da te životinje nisu posve izvan opasnosti od izumiranja.
Eric Regehr, biolog iz Centra za polarnu znanost Sveučilišta u Washingtonu tvrdi da ovaj znanstveni rad predstavlja desetljeće istraživanja te po prvi put daje procjenu brojnosti i statusa subpopulacije u Čukotskom moru.
Medvjedi provode mjesec dana manje u ledenom moru
"Nestanak leda zbog klimatskih promjena ostao je glavnom prijetnjom vrsta, ali ova studija pokazuje da postoje razlike u tome gdje i kada se učinci nestanka leda u moru pojavljuju. Neke subpopulacije se već smanjuju dok su druge još u redu," kaže Regehr.
Između 2008 i 2016. godine, čukotski medvjedi zadržali su prilično zdravu populaciju, iako prosječno provode mjesec dana manje u ledenom moru, nego prije 25 godina, što je dokaz klimatskih promjena i razlog za zabrinutost. Ledeno more je stanište koje polarni medvjedi preferiraju za lov, razmnožavanje i selidbu.
U ovo vrijeme istraživači označe oko 60 medvjeda na godinu, a neke i s GPS uređajima. Prema najnovijim podacima, subpopulacija broji nešto manje od tri tisuće jedinki, s dobrim stopama razmnožavanja i preživljavanja mladunaca.
Zbog gubitka staništa medvjedi zalaze u naselja
Diljem svijeta postoji 19 subpopulacija polarnih medvjeda. Polarni medvjedi su službeno kao cjelina na Crvenom popisu ugroženih vrsta IUCN-a. Procjenjuje se na oko 26 tisuća jedinki širom svijeta, a brojnost nekih subpopulacija se brže smanjuje u odnosu na druge.
Primjerice, subpopulacija koja živi u južnom Beaufortovom moru, koje se proteže između SAD-a i Kanade, pokazuje znakove opadanja u prethodnim godinama, što se pripisuje otapanju leda u moru zbog klimatskih promjena. Gubitak staništa vodi do zalaženja medvjeda u područja koja naseljavaju ljudi te time dolazi do opasnosti za javnu sigurnost.
Čukotsko more prepuno divljih životinja
U međuvremenu je prema prethodnim studijama, Čukotsko more prepuno divljih životinja, uključujući tuljane koji čine jednu od glavnih poslastica na jelovniku polarnog medvjeda.
"To je područje vrlo bogato (životom). Većina Čukotskog mora je plitka, a more je bogato planktonom koji dolazi s Pacifika. To se prenosi na visoku biološku produktivnost te na, ono što je najvažnije polarnim medvjedima, mnoštvo tuljana," rekao je Regehr za UW NEWS.
Smatra da su to za sada dobre vijesti, ali to ne znači da medvjedi u Čukotskom moru s vremenom neće biti pogođeni nestankom leda. "Polarni medvjedima je potreban led da bi lovili tuljane, a led će se smanjivati sve dok se ne riješe klimatske promjene kao temeljni problem."
Ljeti se medvjedi hrane lešinama kitova
U ljetnim mjesecima, kad je najmanje leda u moru, vlada glad pa se medvjedi također hrane lešinama kitova koje na obalu donesu morske struje. Regehr smatra da je to upravo suprotno od onoga što se događa u južnom Beaufortovom moru, koje se inače ne nalazi na velikoj udaljenosti od Čukotskog mora.
Također, dobro je poznato da se led u Arktičkom moru otapa. Sjeverno od Grenlanda, zabilježeno je da se najstariji i najdeblji led u Arktičkom moru lomi, a nedavno istraživanje NASA-e otkrilo je da je više od polovine trajnog leda u Arktičkom oceanu nestalo od 1958. godine, piše ScienceAlert.
