Kada se radi o visini, nizozemski muškarci i latvijske žene iznad su ostalih nacija, stoji u studiji međunarodnog tima znanstvenika koju u utorak prenosi BBC.
Prosječan Nizozemac visok je 183, a Latvijka 170 centimetara, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu eLife.
Njome su praćeni trendovi rasta u 187 zemalja svijeta od 1914.
Prvi Nizozemci i Latvijke
Studija je pokazala da su hrvatski muškarci sedmi najviši na svijetu, iza Nizozemaca, Belgijanaca, Estonaca, Latvijaca, Danaca te Bosanaca i Hercegovaca. Iza Hrvata su Srbi na 8., Islanđani na 9. i Česi na 10. mjestu.
Listu najviših žena predvode Latvijke iza kojih slijede Nizozemke, Estonke, Čehinje, Srpkinje, Slovakinje, Dankinje, Letonke, Bjeloruskinje i Ukrajinke. Slovenke su 11., žene iz BiH 16., Hrvatice 18. na svjetskoj ljestvici, prenosi BBC.
Prema istraživanju predstavljenom na znanstvenoj konferenciji u Manchesteru, u usporedbi s 1914. najviše su u prosjeku porasli Iranci (16 cm) i žene u Južnoj Koreji (20 cm).
Najniži muškarci na svijetu žive u Istočnom Timoru, a najniže žene u Gvatemali.
Iako listom dominiraju Europljani, podaci ukazuju na to da trend rasta visine na Zapadu općenito opada, a u istočnoj Aziji raste.
Genetika i okoliš
Varijacije u visini diljem svijeta mogu se objasniti genetikom, ali autori kažu da DNK nije dominantan čimbenik.
"Samo se trećina objašnjenja može pripisati genima, no to ne objašnjava promjenu tijekom vremena. Geni se ne mijenjaju tako brzo. Dakle, promjene u tom periodu i globalne varijacije uglavnom se mogu pripisati okolišu. S jedne strane imamo prosječnu visinu cijele populacije, a s druge gene pojedinca koji su svakako značajan faktor", rekao je Majid Ezzati s Imperial Collegea u Londonu.
Glavni čimbenici koji određuju visinu su zdravstvena zaštita, sanitarni standard i prehrana, kao i zdravlje majki i prehrana u trudnoći, dodao je.
Ostale studije pokazale su da visina ima i dobre i loše strane. Visoki ljudi dulje žive i manje obolijevaju od srčanih bolesti. No s druge strane postoje dokazi da su izloženi većem riziku od nekih vrsta karcinoma, poput raka debelog crijeva, grudi i jajnika.
U istraživanju visine sudjelovalo je 800 znanstvenika, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Studija, koju je financirala jedna kanadska zaklada, objavljena je na konferenciji EuropScience Open Forum u Manchesteru.
