"Što je bilo prvo? Kokoš ili jaje? Isto se možemo zapitati i za ovo. Znanstvenici se ne slažu oko toga što je bilo prvo, replikacija ili metabolizam. Ali postoji i treći dio jednadžbe, a to je energija", rekao je dr. Terry Kee sa Sveučilišta Leeds, voditelj istraživanja, prenosi Znanost.com.

Svi živi organizmi zahtijevaju neprekidnu opskrbu energijom kako bi uopće mogli funkcionirati. Energija se prenosi u našim tijelima unutar posebnih molekula. Jedna od njih je poznata kao ATP koja pretvara Sunčevu toplinu u iskoristiv oblik energije za životinje i biljke.

U bilo kojem trenutku, ljudsko tijelo sadrži 250 grama ATP-a što je otprilike ista količina energije kao jedna AA baterija. Ova energija uskladištena u ATP-u se koristi i regenerira u stanicama kroz proces poznat kao stanično disanje kojeg vode prirodni katalizatori zvani enzimi.

"Enzimi su potrebni za proizvodnju ATP-a, a ATP je potreban za proizvodnju enzima", objašnjava dr. Kee.

Ključ za svojstva slična baterijama za ATP i pirofosfat je fosfor koji je esencijalan za sva živa bića. Fosfor nije samo aktivni sastojak ATP-a, on također tvori srž DNK i važan je sastojak strukture staničnih stijenki. Ali unatoč njihovoj važnosti za život, još uvijek se nije shvatilo kako se fosfor pojavio u našoj atmosferi. Jedna teorija tvrdi da se nalazio u mnogim meteoritima koji su pogodili Zemlju prije milijardu godina.

"Fosfor je prisutan u nekoliko meteorskih minerala i moguće je da je reagirao u kiselim, vulkanskim uvjetima mlade Zemlje i stvorio pirofosfat", dodaje dr. Kee.

Otkrića, objavljena u časopisu Chemical Communications, sugeriraju da je pirofosfat možda bio važan u pomaku od osnovnih kemijskih spojeva do kompleksne biologije kada je život na Zemlji započeo.

Od završetka ovog istraživanja, dr. Kee i njegov tim su otkrili dodatne dokaze važnosti ove molekule i nadaju se da će se udružiti sa suradnicima iz NASA-e kako bi istražili ulogu pirofosfata u abiogenezi.

arti-201001270522006 arti-201005070136006