Ali jedno će stvorenje sigurno preživjeti, tvrdi studija objavljena ovog petka.
I nastavit će živjeti sve dok samo Sunce ne umre - još desetak milijardi godina, piše Yahoo News.
Bez problema žive posvuda
Posljednji stanovnici Zemlje su dugoživci (Tardigrada), ličinkaste mikroskopske životinjice s osam nogu, koje mogu podjednako lako živjeti i na kopnu i u vodi, pod ekstremno visokim ili niskim pritiskom.
Poznat i kao vodeni medvjedić, može podnijeti kipuću vrućinu, ledenu hladnoću, visoku radijaciju, biti 30 godina bez hrane, pa čak i da bude potpuno sasušen.
Unatoč sitnoj građi, manje od milimetra, smatra se najotpornijom životinjom na svijetu.
Dugoživci, tvrde znanstvenici s Oxforda i Harvarda, će preživjeti sve zamislive astrofizičke katastrofe - udare asteroida, eksplodirajuće zvijezde (Supernove), ili izboje gama zraka, te će "biti ovdje još barem 10 milijardi godina."
Što su znatno bolje prognoze od onih za našu vrstu.
"Bez naše tehnologije da nas štiti, ljudi su jako osjetljiva vrsta. Suptilne promjene u našem okolišu dramatično utječu na nas", rekao je Rafael Alves Batista sa Sveučilišta u Oxfordu, suautor studije.
"Na Zemlji postoje brojne otpornije vrste. Život se na ovom planetu može produljiti dugo nakon što ljudi nestanu."
Otporan život
Batista i njegov tim istraživali su kakva bi katastrofa bila potrebna da u potpunosti izbriše sav život s planeta. I otkrili su kako bi to bilo praktički nemoguće - jednom kada se život negdje uhvati, teško ga je u potpunosti eliminirati.
Supernove ili gama zrake, elektromagnetne eksplozije kakve se događaju u drugim galaktikama, mogle bi uništiti Zemljin ozonski omotač koji nas štiti od zračenja. Ali život bi se nastavio pod zemljom, i dublje pod vodom.
A na Marsu?
Čak ni potpuni gubitak atmosfere ne bi utjecao na vrste koje žive na dnu oceana.
Veliki udar asteroida mogao bi prekriti cijelu Zemlju prašinom koja bi blokirala Sunce, zbog čega bi pale temprature širom svijeta. Stvorenja ovisna o svjetlosti bi izumrla, ali u vulkanskim ždrijelima u dubokim oceanima život bi se nastavio.
Niti jedna svemirska stijena dovoljno velika da prouzroči potpuni nestanak svih vrsta ne nalazi se u blizini Zemlje, tvrde znanstvenici. Niti ima golemih zvijezda ili potencijalnih izvora gama zraka koji bi prokuhali zemljine oceane kada bi se pojavili.
Jedino što će ubiti dugoživce je kada se na kraju i naše Sunce ugasi.
"Iako bi obližnje supernove ili udari velikih asteroida bili katastrofalni za ljude, dugoživci bi prošli neozlijeđeno", rekao je suautor David Sloane.
Ima ih posvuda
Dugoživci imaju tijelo podijeljeno u četiri segmenta, od kojih svaki ima par nogu koje završavaju oštrim kandžama, poput medvjeđih (pa zato i ime). Žive u mahovini, na biljkama, u pijesku, u slatkoj vodi ili u moru.
Vodeni medvjedići mogu preživjeti na temperaturama od 150°C, kao i na -270°C.
Mogu se vratiti natrag u život nakon što su desetljeća proveli kao isušene ljušture, izdržati gotovo nepostojeći pritisak u vanjskom svemiru, kao i onaj iz Marijanske brazde, na dubini od 11 km.
Mogu preživjeti zračenje do 6200 graya. Doza od šest graya dovoljna je da ubije čovjeka.
Ekstremna otpornost dugoživaca ukazuje na još jednu zanimljivu mogućnost - na postojanje života i drugdje u Sunčevu sustavu, na mjestima koja smatramo neprikladnim za život.
"Pretpostavlja se da postoje ispodpovršinski oceani na Jupiterovom mjesecu Euripi i Saturnovom Enkeladu (koji bi imali uvjete slične onima u dubokim oceanima Zemlje gdje se mogu naći i dugoživci)", naveli su autori.