Sredstva za istraživanja odobrena su u sklopu POC programa Poslovne-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO) koja je ove godine dodijelila ukupno 15 milijuna kuna za 50 inovativnih projekata.
Kako do pouzdane genske terapije
Dr. Ivici Rubelju odobreno je 349.000 kuna za projekt 'Konstrukcija genetičkih alata za sigurnu integraciju strane DNA u genom čovjeka'. Naime, današnji način življenja, stres, prehrana i različiti vanjski čimbenici dovode do brojnih promjena u ljudskom organizmu pa tako i do različitih promjena u DNA zapisu. Te promjene mogu dovesti do pojave određenih bolesti zbog gubitka funkcije pojedinih gena npr. za imunološki odgovor. Znanstvenici danas istražuju kako nadomjestiti izgubljenu funkciju gena, a jedna od metoda koja se danas primjenjuje jest ubacivanje i ekspresija zdravih gena u ljudske stanice. Međutim ta je metoda nasumična i nekontrolirana te postoji opasnost od pogrešnog ugrađivanja strane DNA, što može dovesti do oštećenja postojećih gena stanice ili pak ugrađivanja strane DNA u dijelove genoma nepovoljne za njenu funkciju.'
''Upravo zato je cilj ovog projekta upotrijebiti neutralne dijelove genoma za ugradnju strane DNA čime bi se izbjegao taj problem te razviti genetičke alate za ciljanu i pouzdanu ugradnju željenih gena u stanicu. To će značajno poboljšati npr. gensku terapiju ili kreiranje zdravih genetički modificiranih organizama.'', zaključio je dr. Rubelj.
Sintezom do konkurentnijeg proizvoda
Dr. sc. Ivanu Halaszu na raspolaganju je 243.000 kuna za projekt 'Razvoj bez-otopinske sinteze farmaceutski djelatne tvari'. Cilj ovog istraživanja je razviti bez-otopinsku, ekološki prihvatljiviju i ekonomski isplativiju sintezu farmaceutski djelatne tvari iz skupine metalolijekova, a koja se koristi kao antiseptik, najviše u kremama za olakšavanje simptoma opeklina.
Tradicionalno se kemijske reakcije izvode pomoću otapala. Čest nusproizvod ovakvih reakcija su otpadne vode koje mogu sadržavati velike količine toksičnih tvari. U ovom projektu znanstvenici će ukloniti otapalo iz cjelokupnog sintetskog procesa tako što će željenu reakciju provesti u čvrstom stanju uporabom mehanokemijskih tehnika.
''Razvojem sinteze u čvrstom stanju i mogućom proizvodnjom na velikoj skali, na tržištu bi se našao jeftiniji i stoga konkurentniji proizvod. Osim toga, sintetski put u čvrstom stanju je zanimljiv i zbog svoje čistoće i minimalnog utjecaja na okoliš. Upravo zato se u posljednje vrijeme sve više važnosti pridaje zelenim procesima u kemijskoj industriji i proizvodnji finih kemikalija. Razvojem sinteze farmaceutski djelatne tvari u čvrstom stanju na samom smo vrhu visokotehnoloških istraživanje koja stvaraju temelj za daljnja istraživanje reakcija u čvrstom stanju'', naglasio je dr. Halasz
Inovativnim i sofisticiranim visoko-temperaturnim ćelijama do novih materijala
Mr. sc. Zoranu Erešu odobreno je 180.000 kuna za projekt 'Visoko-temperaturna ćelija za optička mjerenja u agresivnim atmosferama'. Ova ćelija će omogućiti optičko promatranje tijeka sinteze novih materijala. Otkrivanje novih materijala preduvjet je za razvoj novih tehnologija koje unaprjeđuju kvalitetu života na Zemlji. Suvremena eksperimentalna i komercijalna proizvodnja takvih materijala vrši se uglavnom naslijepo - proizvođač ne zna što se točno događa s materijalom tijekom njegove proizvodnje te dobiva gotov proizvod na uvid tek nakon gašenja proizvodnog pogona.
Ovo rezultira različitom kvalitetom novonastalog materijala, a razlog tome često nije poznat. Zato istraživanja ovakvih materijala napreduju usporeno. Naš cilj je razviti novo rješenje ćelije koja omogućuje in-situ promatranje tijeka nastajanja novih materijala u agresivnim atmosferama na visokim temperaturama koristeći metode poput optičke mikroskopije i Ramanove spektroskopije. Komercijalni potencijal ovog projekta je velik jer je naglasak suvremenih istraživanja stavljen na nove tehnologije.
''Osim za razvoj inovativnih ćelija, dobivena sredstva iskoristit ćemo i za patentnu zaštitu tehničkog rješenja. Ako se prototip pokaže uspješan pokrenut ćemo tvrtku koja bi navedenu ćeliju proizvodila i distribuirala po cijelom svijetu čime bi se pomoglo hrvatskom gospodarstvu, ali i hrvatskoj znanosti budući da će navedena ćelija biti dostupna za eksperimentiranje svim hrvatskim znanstvenicima'', objasnio je mr. sc. Ereš.
