Japansko-američki znanstvenik Syukuro Manabe, njemački Klaus Hasselmann i talijanski Giorgio Parisi u utorak su dobili Nobelovu nagradu za fiziku za klimatske modele i razumijevanje fizičkih sustava. Nobelov odbor rekao je da šalje poruku s objavom nagrade samo nekoliko tjedana prije klimatskog summita COP26 u Glasgowu, dok stopa globalnog zagrijavanja izaziva uzbunu širom svijeta.
Radeći u 1960-ima, Manabe je pokazao kako razine ugljikova dioksida u atmosferi odgovaraju povišenoj temperaturi Zemljine površine. Što je najvažnije, prepoznao je ulogu vodene pare u hvatanju topline, što je puno više od samog ugljičnog dioksida, piše Science Alert.
Manabeovi početni modeli, izvedeni u vrijeme kada je moć računala bila samo djelić onoga što su danas, ostaju uzor za ovo područje. No, u to vrijeme nije imao pojma o kritičnoj važnosti svog rada. Novinarima je na konferenciji na Princetonu, New Jersey, rekao da je svoje istraživanje proveo "jer se zaista jako dobro zabavljao".
Hasselmann je zaslužan za rad o tome kako klimatski modeli mogu ostati pouzdani unatoč ponekad kaotičnim varijacijama u vremenskim trendovima. Odbor je pohvalio njegovu identifikaciju klimatskih "otisaka prstiju" uzrokovanih prirodnim i ljudskim aktivnostima te koliko se klimatske promjene mogu pripisati isključivo emisijama koje je proizveo čovjek.
"Za 30 do 100 godina, ovisno o tome koliko fosilnog goriva potrošimo, suočit ćemo se s vrlo značajnim klimatskim promjenama", rekao je Hasselmann u intervjuu 1988., prema izjavi iz njemačke udruge Max Planck.
Velika prijetnja čovječanstvu
Iako su znanstvenici desetljećima upozoravali na strašne klimatske ishode, nije bilo dovoljno napretka u politici prelaska s fosilnih goriva. Upitan za svoje poglede na sjecište znanosti i politike, Manabe je rekao: "Pokušati razumjeti klimatske promjene nije previše lako, ali je puno, puno lakše od onoga što se događa u aktualnoj politici."
Parisi je bio nagrađen za svoj rad iz 1980-ih za koji je Odbor rekao da je "među najvažnijim doprinosima" teoriji složenih sustava. Njegov je rad pomogao fizičarima da razumiju naizgled sasvim slučajne materijale, sa širokim primjenama, uključujući matematiku, biologiju i strojno učenje.
Povezujući Manabeov i Hasselmanov rad s Parisijevim, Nobelova zaklada rekla je da ovogodišnja nagrada "prepoznaje nove metode za opisivanje složenih sustava i predviđanje njihovog dugoročnog ponašanja. Jedan složeni sustav od vitalne važnosti za čovječanstvo je Zemljina klima.
"Mislim da nagrada nije važna samo za mene nego i za drugu dvojicu jer su klimatske promjene velika prijetnja čovječanstvu i iznimno je važno da vlade djeluju odlučno što je brže moguće", rekao je Parisi na konferenciji za novinare na Linceanskoj akademiji u Rimu.
Veliki doprinos
Nagrada u utorak bila je prva Nobelova nagrada za fiziku koja je odala priznanje istraživanju klime, ali je ta tema već dobila Nobelovo priznanje u drugim disciplinama.
UN-ov IPCC, koji je 2007. zajedno s bivšim potpredsjednikom SAD-a Alom Goreom primio nagradu za mir, pozdravio je nagradu i u priopćenju čestitao laureatima.
"Ohrabrujuće je vidjeti kako Nobelova nagrada za fiziku priznaje rad znanstvenika koji su toliko doprinijeli našem razumijevanju klimatskih promjena", rekao je Hoesung Lee, predsjednik Međuvladinog panela za klimatske promjene.
Napomenuo je da su i Manabe i Hasselmann doprinijeli izvješćima IPCC-a 1990-ih.
