Rijetko stanje tvari u kojem su atomi rashlađeni na milijarditi dio stupnja od apsolutne nule (-273.15°C) stvoreno je u svemiru, piše IFLScience.
Otkriven prije gotovo 100 dodina, tek sad ga se može stvoriti
Ovaj Bose-Einsteinov kondenzaT stvoren je na šest minuta u mikrogravitaciji unutar rakete prje no što je ova pala natrag na Zemlju. Smatra se kako je ta tvar bila najhladnija stvar u svemiru tijekom svog kratkog postojanja.
Bose-Einsteinovi koncentrate (BEC) predvidjeli su 1924.-25. Satyendra Nath Bose i Albert Einstein, no tehnologija potrebna za njihovo stvaranje tek je u povojima. Oni zahtijevaju da temperatura padne do apsolutne nule prije no što se formiraju, dok atomi moraju imati toliko malo energije da se prestanu indiviualno gibati već se grupraju u veliku masu.
Znanstvenici su proveli 110 eksperimenata unutar šest minuta, koliko su imali na raspolaganju, te vjeruju da bi se kondenzat mogao koristiti za stvaranje izrazito responsivnih senzora za mjerenje fenomena kao što su gravitacijski valovi.
Utrt put novim oblicima znanstvenih istraživanja
Njemačka svemirska agencija DLR provela je testove još u siječnju prošle godine u raketi MAIUS 1, te tako pretekla NASA-in laboratorij hladnih atoma koji je u međuvremenu isto stvorio BEC u svemiru. Znanstvenici u 11 njemačkih znanstvenih institucija minijaturizirali su tegnologiju potrebnu za stvaranje BEC-a , koja normalno zauzima cijsli laboratorij.
Kako bi stvorili Bose-Einsteinov kondenzat, oblak atoma, u ovom slučaju atoma rubidija, ohlađen je gotovo na apsolutnu nulu - najnižu moguću temperaturu. Pomoću sitnih lasera atomi rubidija usporeni i natjerani u magnenetsku zamku u kojoj u inenzivno hlađeni. Novonastali BEC obično padne ne pod u djeliću sekunde ali eksperiment u praktički bestežinskom stanju omogućio je znanstvenicima dulje proučavanje ovog koncentrata.
"Naš rezultati nude uvid u provođenje eksperimenata s hladnim atomima u svemiru, kao naprimjer precizne interferometrije", rekli su znanstvenici. "Ovime je utrt put minijaturizaciji koncepata hladnih atoma i kvantne informacije, koja bi se mogla provesi na satelitima. Uz to, svemirska Bose-Einstenova kondenzacija otvara mogućnost eksperimentiranja s kvantnim plinovima u uvjetima niske gravitacije."
