U najširem shvaćanju, glavni uzrok je prestanak dovođenja kisika u mozak, zbog čega odumiru neuroni i prestaje električna aktivnost u mozgu. No postoje nijanse. Koje su itekako važne...
Utapanje
Nakon što utopljenika uhvati panika, opočinje "površinska borba" i pokušaju hvatanja zraka. Istraživanja sa spasiocima iz 50-ih i 60-ih godina pokazuju kako to mahnito hvatanje traje od 20 do 60 sekundi. Nakon što potone, žrtva drži dah. To najčešće traje od cca 30 do 60 sekundi. Potom slijedi udisanje, grgljanje i kašljanje, čime voda prodire u pluća, što prekida izmjenu plinova u alveolama.
Osim toga, blokira se dišni sustav, zbog čega se javlja osjećaj žarenja i trganja u prsima kako voda prodire sve dublje u pluća. A tada, kako počinje odumirati mozak, nastupa potpuni mir i blaženstvo. A tada je gotovo...
Lomača
Teško da može mučnije. Prvo vrući dim i plamen spali grlo i dišne puteve što otežava disanje. Potom vatra trenutno pali kožu što izaziva stravičnu bol. Osim toga opekline automatski pokreću reakciju organizma kao na upalne procese što povećava osjetljivost na bol.
No ono što će vas zaista sje..ti su otrovni plinovi. Ugljični monoksid će izazvati omamljenost i glavobolju (sigurni smo da ju nitko nije ni promijetio) te u konačnici vas onesvijestiti.
Dekapitacija
Iako je odrubljivanje glave odvratan način smaknuća, jedan je od najbržih i najhumanijih. Ipak, ovisite od krvniku. Ako je vješt i jednim udarcem odsječe glavu, bit ćete svjesni još otprilike 7 sekundi. Mora da se Lui XVI barem sedam sekundi znao kako se osjeća lopta. No on, kao i svi smaknuti giljotinom još su itekako dobro prošli,
Mariju od Škotske 1587. krvnik nije dobro zahvatio te ju tri puta morao sjeći, no ni to mu nije pošlo za rukom i na kraju ju je morao izbosti nožem. Margaret Pol 1541. odbila je staviti glavu na panj pa je krvnik promašio i duboko joj zasjekao rame. Potrčala je vrišteći ulicom i na kraju su ju 11 puta sjekli sjekirom prije no što su je ubili.
Upravo zbog takvih primjera je 1789. dr. Joseph-Ignace Guillotin, predložio da se smrtne kazne izvode isključivo giljotinom. Iako je konstruirana stoljećima prije, zbog toga je nazvana po ovom francuskom liječniku, masonu i revolucionaru.
Vješanje
Cilj je stisnuti dušnik i arterije u vratu kako bi se obustavio dotok krvi u mozak. Ako sve ide po planu, za 10 sekundi nastupa nesvjestica, no ako je omča pogrešno postavljena, sve će trajati dulje. Toliko dugo da je publika često gledala osuđenike kako "plešu" odn. još se i po 15 minuta grče i otimaju dok se guše na vješalima.
Kada su javna smaknuća prestala biti glavna zabava, počeli su konstruirati vješala s duljim užetom tj. većim padom, kako bi vrat puknuo prilikom vješanja. No ponekad je to završilo time da je uže i otkinulo glavu osuđeniku...
Eksplozivna dekompresija
Zabilježen je samo jedan slučaj ( s više poginulih) - kozmonauti misije Sojuz-11 iz 1971.
Kada vanjski tlak zraka drastično i naglo padne, pluća se šire što para tkivo alveola. Ako držite dah bit će gore – koža će vas možda držati na okupu ( odn. nećete eksplodirati) ali će se zrak probijati kroz pluća i srce prema van. Cirkulacija će prestati za minutu.
Oni koji su preživjeli blaže varijante (piloti koji izgube tlak ili astronauti na treningu u vakuumskim kabinama) kažu kako počinje osjećajem boli, kao da vas je netko udario u pluća te se sjećaju kako grčevito pokušavaju udahnuti a da im vakum isisiava zrak iz pluća. Nesvjestica nastupa za 15 sekundi.
