Posljednjih je dana zanimanje ljudi diljem svijeta bilo usmjereno prema misiji space shutllea Atlantis, čija je posada obavljala nužne popravke na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Ma koliko bila razvijena tehnologija koja je omogućila misiju i njoj slične, pa i sam vrhunac znanstvenog i tehnološkog napretka ljudske vrste kao što je svemirska postaja koju će dugoročno nastanjivati ljudi, ona je još uvijek nedostatna za međuzvjezdane letove, dakle, one letove koji prelaze granice Sunčevog sustava.
Ali znanstvenici NASA-e ne miruju. Nedavno su dali obećanje da će unutar nadolazećeg desetljeća razviti novu tehnologiju super-pogona koji će se temeljiti na "vjetrovima" fotona koje isijava Sunce, pa i ostale zvijezde. Tvrde da će letjelice s takvim pogonom razvijati brzine bar pet puta veće od brzina suvremenih svemirskih plovila.
Revolucionarni pogonski sustav primat će energiju sunčevih fotona putem super-laganog jedra, što će letjelicama omogućiti prelazak dugih puteva za mnogo manje vremena. Popratno poboljšanje tiče se težine letjelice, za koju je do sada bilo potrebno jako puno goriva da bi uopće savladala privlačnu silu Zemlje i uzdigla se u međuzvjezdani prostor. Svemirskoj jedrilici neće biti potrebno gorivo, osim onog koje dolazi od zračenja sunca.
Iako znanstvenici priznaju da još uvijek postoje velike tehničke zapreke do dovršetka prototipa, poput materijala od kojega bi trebalo biti izrađeno jedro, vjeruju da će probleme riješiti u predviđenom roku. Jer dobitak je, nasuprot uloga vremena i novaca u razvijanje letjelice, neizmjerno veći. Ako se takva letjelica uspješno dovrši, odgovori na mnoga pitanja biti će nadohvat ruke. Na prvom je mjestu glavnih pitanja zastupljenost organske tvari izvan Sunčevog sustava, dakle, pitanje o mogućem životu u ostalim zvjezdanim sustavima. Zatim, biti će moguće obaviti točne proračune međudjelovanja ostatka svemira sa našim Sunčevim sustavom, koji će nas približiti konačnom odgovoru na pitanje o porijeklu svemira. I konačno, približit ćemo se točnom proračunu gustoće i mase svemira, dakle, spoznaji o količini ukupne tvari u svemiru.
Znanstvenici već dulje vremena pokušavaju otkriti tajne dubokog svemira. U sklopu tih pokušaja je i misija bespilotne letjelice Voyager, koji je u svemirska poslanstva poslan 1977., ali njegovi instrumenti koji mjere različite učinke izvansolarnog prostora nisu zadovoljavajuće tehnički rješeni. Ako NASA uspije u predviđenom roku 2010. poslati letjelicu sa solarnim jedrom, ona će se kretati brzinom od 150 000 km/h, što znači da će 2018. prestići Voyagera iako je krenula 41 godinu kasnije.
