Kad kažemo "tik uz Sunce", onda to treba uzeti u drugim, astronomskim razmjerima: to će biti čitavih 1.200.000 kilometara, Zemlja je npr. 125 puta dalje nego što će taj komet biti ovog četvrtka uvečer - točnije rečeno, to će za nas, po srednjoeuropskom vremenu biti u 19 sati i 40 minuta pa će i Sunce već odavno biti iza horizonta, piše Deutsche Welle.
Komet je dobio nimalo poetsko ime ISON C/2012 S1 jer tradicionalno, nosi i ime otkrivača. Obzirom da je to mreža astronomskih opservatorija International Scientific Optical Network i da su Vitalij Nevski iz Bjelorusije i Artiom Novičonok iz Rusije otkrili ovaj objekt u rujnu 2012. godine, to je čitava tajna ovog naziva koja zvuči kao sorta hibridnog kukuruza.
Ako oni koji se nalaze u središnjoj Europi doista moraju na put, a baš žele vidjeti taj trenutak prolaska pored sunca ISON-a, vjerojatno će ga moći vidjeti u sljedećim danima bez da igdje moraju otići. A nema razloga niti za osobitu brigu: kada bi komet promjera pet kilometara brzinom od milijun kilometara na sat udario u Zemlju, to bi onda sigurno bio i kraj naše priče. Ali on će 27. prosinca proći na čak 64 milijuna kilometara od Zemlje - i više ga, kad odleti, nikad nećemo vidjeti.
Vjesnik daleke prošlosti
Temperatura ovog meteora, koji je zapravo sačinjen od leda i ukrućenih plinova kakvi postoje na minus 200 stupnjeva, sada uz Sunce će na površini imati temperaturu od najmanje 1.500 stupnjeva Celzijusa, a neki fizičari kalkuliraju i sa dvostruko većom temperaturom. To je pak uzrok i "repa" komete, plinova i njegovih dijelova koji se "vuku" za njim i koji će onda osobito biti vidljivi kada se bude opet udaljavao od Sunca.
Maštu znanstvenika osobito uzbuđuje činjenica što ovaj meteor leti po liniji parabole - dakle kao topovska kugla, "lansirana" negdje na rubu Sunčevog sustava u pojasu iza planete Neptuna gdje je gomila takvih krhotina ostataka koje potječu iz doba nastanka čitavog Sunčevog sustava. Ali baš kao i topovska kugla, ona dođe i ode - i više se nikad ne vrati, kao što to čine kometi koji lete po liniji elipse. To pak znači i da je to jedinstvena prilika možda utvrditi neke činjenice iz samih početaka Sunca i njenih planeta.
S druge strane, ovo nije prvi slučaj da neko tijelo prolazi tik uz Sunce. Tako je još 1843. jedan komet prošao na samo 140 tisuća kilometara od površine Sunca, a on se lako mogao vidjeti i za vedra dana.
I Vatikan gleda u nebo
Komete su oduvijek uzbuđivale maštu ljudi koji su vjerovali kako su navjesnici nekih zlokobnih događaja. A obzirom da nesreća nikad nije nedostajalo, onda bi i takva predviđanja, ovako ili onako, i ispadala točna.
Ne na kraju upravo iz tih vjerovanja, i poglavar Katoličke crkve još od davnih dana ima i svoje osobne astronomske stručnjake. Trenutno je na njenom čelu Jose Gabriel Funes koji je oduševljen što se komet pojavljuje uoči Božića: "Ovo su prekrasni trenuci jer nas podsjećaju kako smo svi mi pomalo astronomi. Potrajat će još malo do Božića, ali naravno da nam zaziva u sjećanje Betlehemsku zvijezdu," kaže Funes, koji je, kao i papa Franjo također isusovac iz Argentine.
Cijeli članak možete pogledati http://www.dw.de/prokletstvo-na-nebu-ili-zvijezda-betlehema/a-17257104.
