Hrskavični međusloj, mogao je duljini kralježnice do repa takvoga dinosaura dodati više od 30 cm, smatraju znanstvenici, dodajući da su zbog toga oni mogli utjecati na njegovo držanje i brzinu kretanja, objavljeno je u stručnome časopisu PLoS ONE, koji izdaje Public Library of Science.
"Naše istraživanje na najbližim 'rođacima' dinosaura, aligatorima i nojevima, pokazuje da su dionosauri bili puno veći nego što smo prvobitno mislili", rekla je profesorica anatomije Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Ohiju, Casey Holliday i voditeljica istraživanja.
"Ustanovili smo da su kosti mnogobrojnih dinosaura, poput bedrene i potkoljenične, bile zaobljene, neravne", kazala je, zaključujući kako je gusti hrskavični međusloj formirao te strukture, produžujući na taj način tijela dinosaura.
Znanstvenici su zaključili da su vrste dinosaura poput Tiranosaurusa rexa, Allosaurusa, Brahiosaurusa i Triceratopsa bile nešto duže nego što se prvobitno vjerovalo - oko 10 posto.
Ove prapovijesne životinje razvile su se prije otprilike 230 milijuna godina, a izumrle prije oko 65 milijuna godina. Bili su najbrojnija životinjska skupina u mezozoiku, koji se dijeli na trijas, juru i kredu.
Riječ dinosauria dolazi iz grčkog, a znači strašni gušter. U vrijeme dinosaura klima je bila blaga i topla, a visokih planina je bilo manje nego danas. Osim kopnenih, postojali su i morski i leteći dinosauri, što ide u prilog teoriji o spoju dinosaura i ptica.
Dinosauri su živjeli pretežno u prostranim plodnim ravnicama kroz koje su tekle velike spore rijeke. U vrijeme kada su oni živjeli nije postojala trava.
Prethodni članci:
arti-201003050303006 arti-201003050038006 arti-201002260383006 arti-201001280235006 arti-201003050303006
