Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SVE VEĆI EKSTREMI

KAKO ĆE SVIJET IZGLEDATI ZA STOTINU GODINA: ‘Zime na Grenlandu trebale bi do 2050. biti bez leda’

Vjerojatno ste primjetili u zadnjih par godina kako vrijeme postaje sve toplije, ljeta su vruća a zime blage, piše The Lad Bible.

Neki će reći da su to redovite oscilacije vremena, drugi da se radi o globalnom zatopljenju. Kako će 2016. najvjerojatnije biti najtoplija godina od kada su počela mjerenja, s globalnom temperaturom 1.3 stupnja višom od predindustrijskih vremena, vjerojatnije se radi o onom drugom.

Dok ovaj temperaturni porast ne djeluje pretjerano strašan, potencijalne posljedice mogle biti strašne po ljude, a i blizu je limitu od 1.5 stupnjeva kojeg su postavili stručnjaci za globalno zatopljenje.

PRILAGODBA OKOLIŠU: Kako bi se ljudi mogli razvijati ako se globalno zatopljenje nastavi

Globalno se zatopljenje ne može zaustaviti, ali se može usporiti

Očekuju se znatne promjene okolišaFoto: Hawk-Williamson/Thinkstock

Gavin Schmidt, klimatolog i direktor NASA-inog Instituta za proučavanje svemira Goddard kaže kako ne misli da se zatopljenje može zaustaviti, ali bi se trebalo barem dovoljno usporiti, kako bi se ljudi stigli prilagoditi klimatskim promjenama sa što manje patnje.

Ali unatoč ogromnom napretku u tehnologiji obnovljive energije, Schmidt ima dosta loše prognoze za svijet nakon 100 godina.

Za početak, misli kako će granica od 1.5 stupnjave biti prijeđena do 2030., ali vjeruje kako možemo ostati unutar dva stupnja iznad predindustrijskih temperatura.

Čak i ako uspijemo to postići, klimatske bi promjene još uvijek bile velike i znatno bi promjenile situaciju na površini našeg planeta.

Kao prvo, temperature koje su sada normalne u određenim dijelovima svijeta početi će jako varirati. Prošle je zime temperatura u Arktičkom krugu jednoga dana bila visoko iznad nule dok je istovremeno u Floridi bilo nenormalno hladno.

Schmidt kaže da bi, ako se ovo nastavi, zime u Grenlandu trebale do 2050. biti bez leda.

U najboljem slučaju oceani će narasti 60 do 90 centimetara do 2100. godine, te će ostaviti preko 4 milijuna ljudi bez domova.

Flooded Dock
Rast svjetskih mora i oceana ostaviti će milijune ljudi bez domaFoto: madsci/Thinkstock

 

Što je bilo ekstremno, postaje normalno

Ljeta u tropskim područjima rezultirala bi povećanjem dana ‘ekstremne topline’ za 50% do 20150. U umjerenijim područjima, 30% dana imali bi za današnje prilike neuobičajenu temperaturu.

Očekuje se kako bi 40% zemlje patilo od suše, što je dvostruko više nego danas.

Od 2070. nadalje očekuje se povećanje broja prirodnih katastrofa i ekstremnih vremenskih uvjeta.

Schmidt kaže kako će čovječanstvo dočekati 2100. s planetom “koji će biti malo topliji nego danas ili puno topliji nego danas”.

A razlike između malo i puno su ogromne.

Povratak na Net.hr