Hrvatski znanstvenik otkriva koja je granica ljudskog života: 'Za sve iznad ne vidim drugog načina od genetske modifikacije'

Komentirajući fiksaciju,  američkog milijunaša Bryana Johnsona da pobijedi smrt, Miroslav Radman, genetičar i molekularni biolog ističe kako  to i nije realno, ali zato s oduševljenjem govori o mogućnostima dugovječnosti.

'Najprije da svi postanemo 100-godišnjaci'

"Što se tiče istraživanja u svijetu i kod nas ovdje, mislim da je realističan projekt da se najprije radi na tome da svi postanemo 100-godišnjaci. Stogodišnjaka ima svega četiri na sto tisuća ljudi. Nitko ne može predvidjeti budućeg 100-godišnjaka, nema mjerne jedinice s kojom se kaže - ovaj 50-godišnjak će biti 100-godišnjak ako ga ne zgazi auto.  Što je zanimljivo kod 100-godišnjaka je da žive preko 100 godina, do 120, 122 godine, Jeanne Calment u Francuskoj. Taj projekt se čini meni realan, mi radimo na tome, da praktički svakog čovjeka pretvorimo u 100-godišnjaka. Što je atraktivno kod 100-godišnjaka, ne samo da žive dugo, nego da praktički nitko od 100-godišnjaka ne umire od kronične bolesti od kojih mi drugi umiremo". rekao je za RTL, prenosi Danas.hr.

"Optimističan sam i mislim da uz pomoć specifičnih molekula, imamo ideju kakvih, mogli spriječiti da dođe do aktivacije bolesti, genetski predodređenih koje se jave nakon decenija latencije, tišine možemo odgoditi za 20, 30 godina i u tom slučaju bili bi svi 100-godišnjaci. To je meni realistično", kaže.

ZNAJU TAJNU /

U ovoj zemlji ljudi lako dožive stotu i skoro nikad nisu bolesni: Ovo su četiri tajne dugovječnosti koje djeluju

ZNAJU TAJNU /

U ovoj zemlji ljudi lako dožive stotu i skoro nikad nisu bolesni: Ovo su četiri tajne dugovječnosti koje djeluju

Za sve više od toga treba promijeniti važan dio ljudske biološke mašinerije

"Jako bih to volio, moram priznati da sam dovoljno egoist i da za sebe mogu reći da to želim, ali u tom slučaju želim biti koristan svojim unucima, praunucima. Nadam se da ćete ponovno voditi intervju za 30 godina i to sa mnom", rekao je u šali.

Za sve više od te granice ističe da bi se neke stvari morale drastično promijeniti. "Za to ni trebalo donijeti odluku da li eksperimentirati na kraju krajeva s ljudima. Dalje od 120 godina ne vidim drugog načina nego genetska modifikacija. Ne vjerujem da će hrana i prehrana to učiniti. To bi moglo djelovati do 120 godina, ali nakon 120 to bi moralo promijeniti jedan važan dio ljudske biološke mašinerije.", kaže.