Drevni lovci na posljednje mamute na svijetu pridonijeli su, čini se, zagrijavanju najsjevernijih predjela zemlje, tisućama godina prije nego što su ljudi počeli koristiti fosilna goriva, tvrdi se u studiji o prapovijesnoj promjeni klime. arti-201002050121006 Uništavanje mamuta pridonijelo je širenju patuljastih breza na Arktiku i oko njega, što je dovelo do zamračivanja otvorenih i osvijetljenih prostora i ubrzalo rast temperature oko polarne kape, zaključili su istraživači s Instituta Carnegie.

Širenje vegetacije po polu utjecalo je na klimatske promjene putem tzv. efekta albedo, po kojemu zamjena snijega i leda tamnijom površinom izaziva pojačanu apsorpciju sunčeve svjetlosti i stvaranja samoregulirajućeg ciklusa zagrijavanja, kažu stručnjaci.

Kraj posljednjeg ledenog doba, obilježenog globalnim porastom temperature i dramatičnim povlačenjem ledenjaka koji su nekoć pokrivali veći dio sjeverne polutke, već je trajao kada je počelo odumiranje mamuta.

No, posljednje otkriće, koje će biti objavljeno u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters, ukazuje na to da je ljudska aktivnost imala ulogu u promjeni klime puno prije nego što je čovjek počeo koristiti ugljen i naftu za dobivanje energije, iako su učinci pretpovijesnog lova u odnosu na to zanemarivi.

arti-201005040058006 arti-201005120130006