Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Drevni biološki sat radi u svim živim bićima

Znanstvenici su dokazali postojanje biološkog sata tj. mehanizma koji kontrolira unutarnji sat svih živih bića, od algi do ljudi. On radi bez utjecaja DNA, a njegov poremećaj očituje se na metabolizmu i psihi.

Novo istraživanje može pomoći pojedincima koji imaju zdravstvene probleme povezane s poremećajem rada ovog sata – poput pilota i radnika u smjenama – te pomaže utvrditi da je 24-sati cirkadijani sat pronađen u ljudskim stanicama jednak onome kod algi te da datira milijunima godinama unatrag.

Osobe koje većinu dana provode u prostorijama s umjetnom rasvjetom, nisu izložene dovoljno jakoj svjetlosti koja bi regulirala cirkadijani ritam tj. biološki sat organizma. Izlaganje prirodnoj svjetlosti sredinom dana može biti praktičniji način liječenja nesanice.

Dvije nove studije na ovu temu objavljene u časopisu Nature dolaze sa sveučilišta Cambridge i Edinburgh. Ovaj sat kontrolira dnevne i sezonske aktivnosti, od ciklusa sna do migracija leptira ili otvaranja cvjetova.

Znanstvenici s Instituta za metaboličke znanosti u Cambridgu po prvi su put identificirali 24-satni ritam crvenih krvnih stanica. Ovo je bitno jer se cirkadijani ritam uvijek povezivao s DNA i aktivnošću gena – a crvene krvne stanice nemaju DNA.

Akhilesh Reddy, voditelj rada na University of Cambridge kaže: “Znamo da u svim našim stanicama postoji sat. Zamislite kako bi funkcionirali bez tog sata koji kontrolira naše funkcije. Stanice bi ostale u istoj poziciji bez sata koji bi koordinirao dnevne aktivnosti.”

“Poremećaj rada uzrokuje rad u smjenama ili umor nakon putovanja avionom, a posljedice su metabolički problemi kao što je dijabetes, mentalni problemi i rak. Daljnjim proučavanjem želimo sagledati ovu vezu jasnije. To bi moglo dovesti do terapija o kojima se nismo mogli ni nadati prije par godina.”

Za potrebe istraživanja znanstvenici su koristili pročišćene crvene krvne stanice zdravih volontera. Čuvali su ih u tami na tjelesnoj temperaturi, a skupljali u redovnim intervalima tijekom nekoliko dana. Koncentrirali su se na razinu biokemijskih markera – proteina koji se nazivaju peroksiredoksini (nalaze se gotovo u svim poznatim organizmima) – i ustanovili da oni prolaze kroz 24-satni ciklus.

Znanstvenici iz Edinburgha uočili su isti 24-satni ciklus i kod morskih algi (neovisno o radu DNA), dokazujući da je ovaj unutarnji sat uvijek bio važan, čak i kod najstarijih oblika života.

Do prije nekih 10-ak godina smatralo se da čovjekov biološki sat reguliraju stanice koje se nalaze u mrežnici oka. No da se fotosenzitivne stanice ne nalaze samo u čovjekovom oku, već i u drugim dijelovima njegovog tijela, dokazali su koncem 90-ih znanstvenici u Sjedinjenim Državama. Volonteri u njihovoj studiji bili su izloženi djelovanju jake svjetlosti putem fiberoptičke cjevčice, koja im je bila pričvršćena za koljeno s njegove stražnje strane. Nitko od uključenih volontera nije znao tko jest, a tko nije izložen djelovanju svjetlosti. A naknadne analize tjelesnog biološkog sata na temelju tjelesne temperature i razine hormona melatonina pokazale su da se dnevni biološki ritam osoba koje su primale svjetlost ‘promijenio čak za tri sata’.

Vezani članci:

arti-201002180253006
arti-201006280642006

Povratak na Net.hr